Stručnjaci širom sveta upozoravaju na potrebu hitnih promena u ishrani, kako bi se smanjila upotreba ultraprerađene hrane, koja predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje, pokazuje najnoviji pregled globalnih istraživanja.
Naši navici ishrane se menjaju – sve ređe biramo sveže i minimalno prerađene proizvode, dok je unos jeftinih, industrijski proizvedenih obroka u porastu. To povećava šanse za pojavu hroničnih stanja, uključujući gojaznost, dijabetes, kardiovaskularne probleme, bolesti bubrega, pa čak i depresiju.
Prema tekstu objavljenom u časopisu Lancet, istraživači pozivaju vlade da uvedu dodatne mere – od upozorenja na pakovanjima do poreza na ultraprerađene proizvode – kako bi finansijski podržale dostupniju i nutritivno kvalitetniju hranu. Ipak, napominju da trenutno nema dovoljno dokaza koji bi direktno povezali ultraprerađenu hranu sa svim zdravstvenim problemima, te su potrebna dodatna klinička istraživanja.
Ultraprerađena hrana obuhvata proizvode sa više od pet sastojaka koje retko imamo u domaćinstvu – emulgatore, konzervanse, aditive, veštačke boje i zaslađivače. Primeri uključuju kobasice, čips, industrijski hleb, kekse, gazirana pića, instant supe i sladoled.
Globalni trend pokazuje da je udeo ovih proizvoda u ishrani u stalnom porastu, što dovodi do veće konzumacije šećera i nezdravih masti, dok se smanjuje unos proteina i vlakana.
Profesor Karlos Monteiro sa Univerziteta u Sao Paulu, koji je razvio novi sistem klasifikacije hrane, ističe da rast potrošnje ultraprerađene hrane „potiskuje svežu i minimalno prerađenu hranu“ i da su za ovu promenu odgovorne moćne globalne korporacije koje svoj profit povećavaju agresivnim marketingom i političkim lobiranjem.
Doktor Filip Bejker sa Univerziteta u Sidneju dodaje da je neophodan „globalno koordinisan javnozdravstveni odgovor, sličan onom protiv duvanske industrije“, kako bi se zaštitilo zdravlje ljudi širom sveta.
Međutim, kritičari ističu da se klasifikacija hrane zasniva previše na stepenu prerade, a premalo na nutritivnim vrednostima. Neke ultraprerađene namirnice, poput integralnog hleba, žitarica za doručak, jogurta sa malo masnoće ili ribljih štapića, mogu imati značajne zdravstvene koristi.
Profesor Kevin Mekonvej napominje da ovakva istraživanja mogu ukazati na povezanost, ali ne i na uzročnost – dodatna istraživanja i kliničke studije su neophodne. Profesorka Džuls Grifin sa Univerziteta u Aberdinu dodaje da postoje i pozitivni aspekti prerade hrane, te da je važno bolje razumeti njen uticaj na zdravlje.
Predstavnici industrije, poput Federacije za hranu i piće (FDF), ističu da ultraprerađena hrana može biti deo uravnotežene ishrane – primer su zamrznuti grašak ili integralni hleb – i da su u poslednjih nekoliko godina značajno smanjili sadržaj šećera i soli u proizvodima.
Britanske smernice za ishranu podsećaju na važnost povećanja unosa voća, povrća i vlakana, uz ograničavanje šećera, zasićenih masti i soli, a stručnjaci napominju da je ključno razumeti da li su negativni efekti ultraprerađene hrane posledica samog procesa prerade ili visokog sadržaja kalorija, soli i masti.
Naslovnica
Foto: YouTube printscreen

