Korišćenjem ovog sajta prihvatate Politiku privatnosti i Uslove korišćenja.
Prihvatam
NaslovnicaNaslovnicaNaslovnica
  • Vesti
    • Politika
    • Društvo
    • Svet
    • Kultura
    • Sport
  • Magazin
    • Biznis
    • Istorija
    • Intervju
    • Tehnologija
    • Zdravlje
Čitanje: Maču Pikču uvodi mere protiv prekomernog turizma
Objavi
Promena veličine fontaAa
NaslovnicaNaslovnica
Promena veličine fontaAa
  • Vesti
  • Politika
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Sport
  • Magazin
  • Biznis
  • Istorija
  • Zdravlje
  • Tehnologija
  • Intervju
Pretraga
  • Vesti
    • Politika
    • Društvo
    • Svet
    • Kultura
    • Sport
  • Magazin
    • Biznis
    • Istorija
    • Intervju
    • Zdravlje
    • Tehnologija
Pratite nas
  • O NAMA
  • KONTAKT
  • POLITIKA PRIVATNOSTI
  • UPRAVLJANJE KOLAČIĆIMA
© 2022 Foxiz News Network. Ruby Design Company. All Rights Reserved.
Svet

Maču Pikču uvodi mere protiv prekomernog turizma

Poslednja izmena: 29/05/2026 12:19
5 min čitanja
Maču Pikču uvodi mere protiv prekomernog turizma
Objavi

Maču Pikču kao najpoznatiji andski lokalitet, razmatra ograničenja utirstičkih poseta. Novi plan upravljanja ovom lokacijom uvodi Peru u širi globalni pokret koji pokušava da odgovori na fenomen koji je godinama rastao brže nego što su destinacije mogle da ga kontrolišu: prekomerni turizam.

Sadržaj
Japan: planine, gradovi i granice vidljivostiEvropa: turizam kao fiskalno pitanjeMaču Pikču i nova politika pristupa

Od 2026. godine, Maču Pikču se pridružuje nizu zemalja i gradova koji menjaju osnovnu logiku putovanja — od ideje „što više posetilaca, to bolje“ ka modelu u kojem je broj posetilaca postao ključni resurs koji se čuva.

U središtu te promene nalaze se dve jednostavne mere: ograničavanje broja ljudi koji istovremeno mogu da posete lokaciju i uvođenje ili povećanje turističkih taksi. U praksi, to znači da pristup više nije samo stvar kupovine karte, već deo šireg sistema upravljanja prostorom, ekonomijom i pritiskom na lokalnu infrastrukturu.

Takve mere se već primenjuju širom sveta — od Azije do Evrope — i Maču Pikču se sada uklapa u istu logiku.

Japan: planine, gradovi i granice vidljivosti

Japan je poslednjih godina postao jedno od ključnih mesta na kojima se vidi kako izgleda sudar između globalne popularnosti i lokalnog kapaciteta. Prema podacima Nacionalne turističke organizacije Japana, zemlja je u martu 2026. ugostila više od 3,6 miliona stranih posetilaca, što predstavlja dalji rast u odnosu na prethodnu godinu.

U takvom kontekstu, čak i simboli poput planine Fudži postaju regulisana zona. Na stazi Jošida uvedeno je dnevno ograničenje od 4.000 planinara, uz povećanje takse za uspon na 4.000 jena. Neki gradovi oko planine otišli su i korak dalje — postavljanjem fizičkih barijera kako bi se sprečilo masovno fotografisanje sa najpoznatijim pogledom na Fudži, dok su lokalne vlasti u pojedinim periodima otkazivale festivale kako bi ublažile pritisak velikih gužvi.

U Kjotu, jednom od najposećenijih gradova u zemlji, uvode se dodatne takse na smeštaj koje u 2026. dostižu i do 10.000 jena po noćenju za najskuplje kategorije.

Model koji se razvija u Japanu nije usmeren samo na smanjenje broja turista, već i na njihovo preusmeravanje — ka dužem boravku i manje opterećenim lokacijama.

Evropa: turizam kao fiskalno pitanje

Sličan obrazac pojavljuje se i u Evropi, gde se prekomerni turizam sve češće tretira kao pitanje urbanog planiranja i finansijske održivosti.

Edinburg od sredine 2026. uvodi turističku taksu od 5% na smeštaj, dok Barselona planira značajno povećanje postojećih taksi, uz dodatna izdvajanja koja bi mogla dostići i 15 evra po noćenju. Zvanični argumenti kreću se između potrebe za finansiranjem stanovanja i želje da se smanji pritisak na preopterećene gradske centre.

U Veneciji se već primenjuje sistem naplate za jednodnevne posetioce, dok Santorini ograničava dolazak kruzera na 8.000 putnika dnevno.

Iako se mere razlikuju, zajednički imenitelj je isti: turizam se više ne posmatra kao neograničen resurs, već kao aktivnost koja mora biti kontrolisana.

Maču Pikču i nova politika pristupa

U tom globalnom kontekstu, Peru je usvojio novi plan upravljanja Maču Pikčuom do 2031. godine, koji uvodi strožu kontrolu posetilaca, definisane rute kretanja i jače uključivanje lokalnih zajednica. Plan dolazi u trenutku kada se u blizini lokaliteta razvija i kontroverzni projekat međunarodnog aerodroma Činčero, planiran za 2027. godinu.

Za deo turističkog sektora, posebno za manje operatere koji se oslanjaju na male grupe, promene predstavljaju prekretnicu.

Kako navodi Heder Kispe Puente de la Vega, osnivač turističke kompanije Maču Travel Peru iz Kuska, novi model bi mogao da promeni način na koji se Maču Pikču doživljava — manje kao masovna destinacija, a više kao prostor kontrolisanog pristupa.

Istovremeno, strategija pokušava da rastereti samu lokaciju preusmeravanjem turista ka široj Svetoj dolini i okolnim regionima, kako bi se ekonomski efekti turizma rasporedili ravnomernije.

U toj promeni krije se i šira poruka: da je očuvanje nasleđa postalo neodvojivo od ograničavanja pristupa.

Maču Pikču tako više nije samo simbol prošlosti Inka civilizacije, već i deo savremenog pitanja koje sve više destinacija deli — koliko posetilaca jedno mesto može da podnese pre nego što prestane da bude ono zbog čega su ljudi uopšte počeli da ga posećuju.

Naslovnica
Foto: YouTube printscreen

Možda ti se takođe sviđa

Američka mornarica preraspoređuje nosače aviona

Kina zasadila 78 milijardi stabala i promenila tokove vode iznad cele zemlje

Ovo su najbolji gradovi na svetu za posetu u 2026.

Španija na meti novih doseljenika iz celog sveta

Kultni film Kum zauvek je promenio sicilijansko selo Savoka

OZNAKE:Južna AmerikaMaču PikčuPeruturizam

Prijavite se za dnevni bilten

Budite u toku! Dobijajte najnovije najnovije vesti direktno u prijemno sanduče.

Prijavljivanjem prihvatate naše Uslove korišćenja i prihvatate prakse podataka u našoj Politici privatnosti. Možete otkazati pretplatu u bilo kom trenutku.
Objavi
Prethodni članak Birački odbori u Srbiji: politička matematika od 16.000 ljudi za jedan izborni dan Birački odbori u Srbiji: politička matematika od 16.000 ljudi za jedan izborni dan
Sledeći članak Srpski Termopil Bitka u kojoj je poginuo Zeka Buljubaša Srpski Termopil: Bitka u kojoj je poginuo Zeka Buljubaša
Ostavite komentar Ostavite komentar

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Najnovije

Mundijal je počeo. Šakira je pevala, Asteka je grmela, a prva pukotina već se pojavila na tribinama
Mundijal je počeo. Šakira je pevala, Asteka je grmela, a prva pukotina već se pojavila na tribinama
Sport 12/06/2026
Čovek koji vredi kao država Kako je Ilon Mask postao prvi bilioner u istoriji
Čovek koji vredi kao država: Kako je Ilon Mask postao prvi bilioner u istoriji
Biznis 12/06/2026
Noć koja je promenila Srbiju Majski prevrat između političke modernizacije i nasleđa nasilja
Noć koja je promenila Srbiju: Majski prevrat između političke modernizacije i nasleđa nasilja
Istorija 11/06/2026
Vila na Dedinju Kako je dom Ane Brnabić postao simbol jedne zaboravljene beogradske sudbine
Vila na Dedinju: Kako je dom Ane Brnabić postao simbol jedne zaboravljene beogradske sudbine
Društvo 11/06/2026
Novi Yugo mogao bi da stigne već naredne godine
Novi „Yugo“ mogao bi da stigne već naredne godine
Tehnologija 10/06/2026
Emir Kusturica počinje snimanje novog filma Čuružanka
Emir Kusturica počinje snimanje novog filma „Čuružanka“
Kultura 10/06/2026
U Kuli su birači dovedeni u zabludu fantomskom listom Mladi za Kulu
U Kuli su birači dovedeni u zabludu fantomskom listom “Mladi za Kulu”
Politika 10/06/2026
Venera, Jupiter, Merkur i Mesečev srp u istom delu neba
Venera, Jupiter, Merkur i Mesečev srp u istom delu neba
Tehnologija 09/06/2026

Linkovi

  • O NAMA
  • KONTAKT
  • POLITIKA PRIVATNOSTI
  • UPRAVLJANJE KOLAČIĆIMA

Vesti

  • POLITIKA
  • DRUŠTVO
  • SVET
  • KULTURA
  • SPORT

Magazin

  • BIZNIS
  • ISTORIJA
  • INTERVJU
  • TEHNOLOGIJA
  • ZDRAVLJE

Prijavite se za naš bilten

Prijavite se na naš besplatni bilten da biste odmah dobili naše najnovije članke!

NaslovnicaNaslovnica
Pratite nas
© 2026 Naslovnica.rs | Sva prava zadržana.
Prijavite se za naš bilten!

Prijavite se na naš besplatni bilten da biste odmah dobili naše najnovije članke!

Nema neželjene pošte, otkažite pretplatu u bilo kom trenutku.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Lost your password?