Milorad Dodik nastavlja da obavlja funkciju predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, jer netom izrečena zatvorska kazna i zabrana obavljanja funkcije nisu stupile na snagu sa izrečenom presudom.
U saopštenju Suda Bosne i Hercegovine ne navodi se da su usvojene mjere koje bi ga u tome spriječile, nakon što je 26. februara izrekao prvostepenu presudu, na koju i Tužilaštvo i odbrana mogu uložiti žalbu.
U presudi stoji da je Dodik nepravosnažno osuđen na godinu dana zatvora, te šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske (RS) zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
Miloš Lukić, v. d. direktora Službenog glasnika RS-a, oslobođen je krivnje u prvostepenom postupku.
Sud Dodiku nije zabranio političko djelovanje?
Sud BiH svojom presudom naglasio je da Dodiku brani obavljanje funkcije predsjednika RS-a, ali se ne navodi da mu je zabranjeno političko djelovanje ili obavljanje neke druge funkcije.
U Krivičnom zakonu BiH, međutim, u dijelu koji govori o neizvršavanju odluka visokog predstavnika, ističe se kako se mjera bezbjednosti zabrane vršenja dužnosti izriče po pravosnažnosti presude.
U te mjere spadaju i prestanak službene dužnosti i zaposlenja, te zabrana vršenja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava.
Takođe, zabranjuje se i sticanje službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cjelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava.
Tužilaštvo BiH je tražilo da te pravne posljedice, predviđene Krivičnim zakonom budu utvrđene u presudi.
Iz Suda BiH je saopšteno kako u presudi nije donesena posebna odluka, “iz razloga što pravne posljedice osude nastupaju po automatizmu, odnosno po sili zakona, nakon pravosnažnosti presude”.
I prema Izbornom zakonu BiH, Dodik, ukoliko i pravosnažno bude osuđen na godinu dana zatvora, neće se više moći kandidovati za javne funkcije.
Izborni zakon BiH definiše da pravosnažno osuđeni zvaničnik na zatvorske kazne koje su duže od šest mjeseci, ne mogu biti kandidati za javne funkcije u zemlji.
Što se zatvorske kazne tiče, ukoliko bude izrečena u istom trajanju i pravosnažno, Dodik je može izbjeći.
Prema zakonu, izrečena kazna zatvora do jedne godine može se, na zahtjev osuđenog, zamijeniti novčanom kaznom koja se plaća u jednokratnom iznosu u roku do 30 dana.
U tom slučaju, Dodik bi platio 100 maraka (oko 50 evra) po danu, odnosno 36.500 maraka (više od 18.000evra) da ne ode u zatvor.
Šta se dešava ako Dodik ne bude poštovao presudu?
Aleksandar Jokić, advokat iz Banjaluke, za Radio Slobodna Evropa pojašnjava da, ako presuda postane pravosnažna, niko Dodiku neće da brani da dolazi u zgradu gdje je sjedište predsjednika RS-a.
“Ako bude pravosnažno, ne smije obavljati funkciju, mora je prepustiti ili se moraju raspisati izbori. Mogu biti i obje opcije”, rekao je Jokić.
Ističe i kako sam Dodik treba da se brine o posljedicama koje slijede iz toga, koje pored ostalog, uključuju i mogući pritvor.
“On ako prekrši tu zabranu, ako bude utvrđena i pravosnažno, odrediće mu se kazna zatvorska u trajanju koliko je ostalo do ispunjenja te zabrane. Znači ako je njemu zabranom rečeno šest godina, ako on nakon dvije godine počne se baviti politikom, otići će u zatvor na četiri godine”, rekao je Jokić.
Kakva je procedura nakon prvostepene presude?
Nakon što je presuda Dodiku izrečena, Sud BiH ima rok od 30 dana da strankama dostavi prepis presude, nakon čega teče rok za žalbu.
Rok za žalbu odbrane i tužilaštva iznosi potom 15 dana, uz mogućnost produženja roka za dodatnih 15 dana uz poseban zahtjev.
“Prepis se dostavlja poštom, preporučenom pošiljkom i od momenta prijema, kada svako primi presudu, od tog trenutka mu teče rok za žalbu. U suštini, presuda nije pravosnažna dok ne protekne rok za žalbu, pa se ne izjavi žalba ili do trenutka kada se odluči po žalbama, ukoliko se žalbe odbiju ili žalbe usvoje pa se preinači prvostepena presuda”, rekao je Jokić.
On navodi da postoji i treća opcija da se žalba usvoji i da se predmet vrati na ponovno suđenje. Postupak u tom slučaju ide ispočetka, uz opasku da se prethodno saslušani svjedoci ne saslušavaju ponovo na iste okolnosti, nego se čitaju njihove izjave.
“Što znači da postoji više varijanti kada presuda biva pravosnažna, ali je sigurno da nije pravosnažna samim danom izricanja, pa čak ni danom dostavljanja presude strankama”, rekao je Jokić.
Za šta je osuđen Dodik?
Na sjednicama Narodne skupštine RS-a u junu 2023. godine doneseni su neustavni zakoni da se pravni akti visokog predstavnika neće objavljivati u Službenom glasniku RS-a, a odluke Ustavnog suda BiH, koje su po Ustavu BiH konačne i obavezujuće, neće se primjenjivati na teritoriji ovog entiteta.
Visoki predstavnik Christian Schmidt poništio je Bonnskim ovlastima 1. jula 2023. godine dva entitetska zakona i uveo izmjene Krivičnog zakona BiH, čime je neizvršavanje odluka visokog predstavnika postalo krivično djelo.
Dodik je 7. jula 2023. potpisao ukaze kojima je proglasio te zakone važećim, a oni su objavljeni u Službenom glasniku RS-a.
Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Dodika i Lukića 11. avgusta, a sud ju je potvrdio 11. septembra.
Izvor: Radio Slobodna Evropa / Milorad Milojević
Foto: YouTube printscreen
