Korišćenjem ovog sajta prihvatate Politiku privatnosti i Uslove korišćenja.
Prihvatam
NaslovnicaNaslovnicaNaslovnica
  • Vesti
    • Politika
    • Društvo
    • Svet
    • Kultura
    • Sport
  • Magazin
    • Biznis
    • Istorija
    • Intervju
    • Tehnologija
    • Zdravlje
Čitanje: Plastika iz svakodnevnih proizvoda povezana sa prevremenim porođajima
Objavi
Promena veličine fontaAa
NaslovnicaNaslovnica
Promena veličine fontaAa
  • Vesti
  • Politika
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Sport
  • Magazin
  • Biznis
  • Istorija
  • Zdravlje
  • Tehnologija
  • Intervju
Pretraga
  • Vesti
    • Politika
    • Društvo
    • Svet
    • Kultura
    • Sport
  • Magazin
    • Biznis
    • Istorija
    • Intervju
    • Zdravlje
    • Tehnologija
Pratite nas
  • O NAMA
  • KONTAKT
  • POLITIKA PRIVATNOSTI
  • UPRAVLJANJE KOLAČIĆIMA
© 2022 Foxiz News Network. Ruby Design Company. All Rights Reserved.
Zdravlje

Plastika iz svakodnevnih proizvoda povezana sa prevremenim porođajima

Poslednja izmena: 31/03/2026 10:54
4 min čitanja
Plastika iz svakodnevnih proizvoda povezana sa prevremenim porođajima
Objavi

U savremenom svetu plastika je postala gotovo neizbežan deo svakodnevice – od ambalaže u kojoj čuvamo hranu, preko kozmetike, pa sve do medicinske opreme. Međutim, novo međunarodno istraživanje ponovo otvara ozbiljno pitanje: kakav uticaj hemikalije iz tih materijala imaju na ljudsko zdravlje, i to još pre rođenja.

Studija objavljena u medicinskom časopisu eClinicalMedicine povezuje dve široko korišćene supstance u industriji plastike sa oko 1,5 do 2 miliona prevremenih porođaja i desetinama hiljada smrti novorođenčadi širom sveta u samo jednoj godini. Reč je o ftalatima, hemikalijama koje se koriste kako bi plastika bila fleksibilna, ali koje istovremeno deluju kao tihi poremećivači hormonskog sistema.

U centru istraživanja nalaze se supstance poznate kao DEHP i DiNP, koje pripadaju grupi ftalata. Njihova upotreba je izuzetno široka – nalaze se u ambalaži za hranu, dečjim igračkama, vinil podovima, kozmetici, pa čak i u medicinskim uređajima. Problem je što se ove hemikalije ne vezuju trajno za plastiku, već se vremenom oslobađaju i ulaze u ljudski organizam kroz hranu, vazduh i kontakt sa kožom.

Ono što ih čini posebno zabrinjavajućim jeste njihov uticaj na endokrini sistem, mrežu hormona koja reguliše ključne procese u telu, uključujući rast i razvoj. Stručnjaci upozoravaju da i male promene u hormonalnoj ravnoteži tokom trudnoće mogu imati ozbiljne posledice po razvoj fetusa. Kod novorođenčadi to može značiti povećan rizik od prevremenog porođaja, ali i dugoročnih problema sa disanjem, razvojem nervnog sistema, vida i sluha.

Iako se posledice ne mogu pripisati jednom uzroku, naučnici koji su analizirali podatke iz više od 200 zemalja ukazuju na zabrinjavajući obrazac. Najveći teret zabeležen je u delovima sveta gde industrija plastike brzo raste, a regulative su slabije – naročito u Africi, na Bliskom istoku i u delovima Južne Azije.

Zanimljivo je da studija ne tvrdi da ftalati direktno izazivaju prevremene porođaje, već da postoji snažna statistička povezanost koja zahteva dodatna istraživanja. Naučnici upozoravaju da se ne posmatra samo jedan ili dva hemijska spoja, već čitava grupa ftalata, jer se često koriste zajedno i mogu imati kumulativni efekat.

Jedan od ključnih problema, kako ističu stručnjaci, jeste praksa industrije da nakon zabrane jedne štetne supstance uvodi novu, sličnu hemikaliju. Na taj način se stvara svojevrsni „efekat premeštanja problema“, gde se rizik ne uklanja u potpunosti, već samo menja oblik.

Dobra vest je da ftalati ne ostaju dugo u organizmu i relativno brzo se izlučuju, što znači da smanjenje izloženosti može imati efekta u kratkom vremenskom periodu. Stručnjaci savetuju izbegavanje zagrevanja hrane u plastičnim posudama, korišćenje proizvoda koji su označeni kao „bez ftalata“, kao i redovno provetravanje prostora i čišćenje prašine, u kojoj se ove hemikalije često zadržavaju.

Ipak, naučnici naglašavaju da se odgovornost ne može prebaciti isključivo na pojedince. Dugoročno rešenje leži u strožoj regulaciji hemikalija, transparentnijem označavanju proizvoda i razvoju bezbednijih materijala koji mogu zameniti današnju plastiku bez potencijalnih rizika po zdravlje.

U konačnici, priča o ftalatima pokazuje koliko je savremeni život hemijski kompleksan i koliko se posledice industrijskog razvoja mogu reflektovati na najosetljivije – nerođene generacije. U svetu u kojem je plastika svuda oko nas, pitanje više nije da li smo izloženi, već u kojoj meri i sa kakvim dugoročnim posledicama.

Naslovnica
Foto: YouTube printscreen

Možda ti se takođe sviđa

Povratak čoveka na Mesec posle više od pola veka

Zašto sve više ljudi u Srbiji ima lošiji san nego ranije?

Globalni rast upotrebe kokaina

Kolonoskopija više nije ista

Da li rat stvara zavisnost od adrenalina?

OZNAKE:istraživanjenaučnicinaukanovorođenčeplastikaporođajsmrtzdravlje

Prijavite se za dnevni bilten

Budite u toku! Dobijajte najnovije najnovije vesti direktno u prijemno sanduče.

Prijavljivanjem prihvatate naše Uslove korišćenja i prihvatate prakse podataka u našoj Politici privatnosti. Možete otkazati pretplatu u bilo kom trenutku.
Objavi
Prethodni članak Seksualne veze između Neandertalaca i Homo sapiensa Seksualne veze između Neandertalaca i Homo sapiensa
Sledeći članak Dubai da li se raspada savršena razglednica Dubai: da li se raspada savršena razglednica?
Ostavite komentar Ostavite komentar

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Najnovije

Rudarski projekti na Balkanu sve više liče na kolonijalni oblik zavisnosti
Rudarski projekti na Balkanu sve više liče na kolonijalni oblik zavisnosti?
Biznis 17/04/2026
Altman upozorava Veštačka inteligencija menja svet brže nego što smo spremni
Altman upozorava: Veštačka inteligencija menja svet brže nego što smo spremni
Tehnologija 16/04/2026
Japanska kompanija predložila izgradnju lunarnog prstena
Japanska kompanija predložila izgradnju lunarnog prstena
Tehnologija 15/04/2026
Mađarska kraj Orbanove ere i poruke koje odjekuju u regionu
Mađarska: kraj Orbanove ere i poruke koje odjekuju u regionu
Politika 14/04/2026
Za EXPO već izdvojeno više od dve milijarde
Za EXPO već izdvojeno više od dve milijarde
Biznis 14/04/2026
Micotakis najavio zabranu društvenih mreža deci mlađoj od 15 godina
Micotakis najavio zabranu društvenih mreža deci mlađoj od 15 godina
Svet 09/04/2026
Duško Vujošević Trener koji je košarku pretvarao u životnu filozofiju
Duško Vujošević: Trener koji je košarku pretvarao u životnu filozofiju
Lice s naslovnice 08/04/2026
Dan kada je fudbal prkosio bombama AEK protiv Partizana 7 aprila1999 (1)
Dan kada je fudbal prkosio bombama: AEK protiv Partizana, 7. aprila 1999.
Sport 07/04/2026

Linkovi

  • O NAMA
  • KONTAKT
  • POLITIKA PRIVATNOSTI
  • UPRAVLJANJE KOLAČIĆIMA

Vesti

  • POLITIKA
  • DRUŠTVO
  • SVET
  • KULTURA
  • SPORT

Magazin

  • BIZNIS
  • ISTORIJA
  • INTERVJU
  • TEHNOLOGIJA
  • ZDRAVLJE

Prijavite se za naš bilten

Prijavite se na naš besplatni bilten da biste odmah dobili naše najnovije članke!

NaslovnicaNaslovnica
Pratite nas
© 2024-2026 Naslovnica.rs | Sva prava zadržana.
Prijavite se za naš bilten!

Prijavite se na naš besplatni bilten da biste odmah dobili naše najnovije članke!

Nema neželjene pošte, otkažite pretplatu u bilo kom trenutku.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Lost your password?