Korišćenjem ovog sajta prihvatate Politiku privatnosti i Uslove korišćenja.
Prihvatam
NaslovnicaNaslovnicaNaslovnica
  • Vesti
    • Politika
    • Društvo
    • Svet
    • Kultura
    • Sport
  • Magazin
    • Biznis
    • Istorija
    • Intervju
    • Tehnologija
    • Zdravlje
Čitanje: Dejvid Hokni je promenio način na koji gledamo svet
Objavi
Promena veličine fontaAa
NaslovnicaNaslovnica
Promena veličine fontaAa
  • Vesti
  • Politika
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Sport
  • Magazin
  • Biznis
  • Istorija
  • Zdravlje
  • Tehnologija
  • Intervju
Pretraga
  • Vesti
    • Politika
    • Društvo
    • Svet
    • Kultura
    • Sport
  • Magazin
    • Biznis
    • Istorija
    • Intervju
    • Zdravlje
    • Tehnologija
Pratite nas
  • O NAMA
  • KONTAKT
  • POLITIKA PRIVATNOSTI
  • UPRAVLJANJE KOLAČIĆIMA
© 2022 Foxiz News Network. Ruby Design Company. All Rights Reserved.
Lice s naslovnice

Dejvid Hokni je promenio način na koji gledamo svet

Poslednja izmena: 15/06/2026 10:11
4 min čitanja
Dejvid Hokni je promenio način na koji gledamo svet
Objavi

Jedan od najuticajnijih britanskih umetnika 20. i 21. veka, Dejvid Hokni, preminuo je u 88. godini života, ostavljajući iza sebe opus koji je obeležio više od šest decenija moderne umetnosti.

Široj publici najpoznatiji je po slikama bazena okupanih kalifornijskim suncem, poput čuvenog dela „A Bigger Splash“, koje je postalo jedan od simbola pop-arta i savremene figurativne umetnosti. Ipak, svesti Hoknija samo na taj period značilo bi zanemariti umetnika koji je tokom celog života iznova menjao svoj izraz, istraživao nove tehnologije i odbijao da se uklopi u očekivanja kritike.

Rođen 1937. godine u Bredfordu, u engleskoj grofoviji Jorkšir, Hokni je još tokom studija privukao pažnju kao nekonvencionalan i samosvojan autor. Njegova rana dela otvoreno su tematizovala homoseksualnost u vreme kada je ona u Velikoj Britaniji još bila kriminalizovana, zbog čega je važio za jednog od pionira vidljivosti LGBT zajednice u savremenoj umetnosti.

Šezdesetih godina preselio se u Los Anđeles, gde je pronašao inspiraciju u sasvim drugačijem pejzažu. Blistavi bazeni, palme, uređeni travnjaci i vedro nebo postali su zaštitni znak njegovog slikarstva. Međutim, iza prividne lakoće tih slika često su se skrivale priče o ljubavi, usamljenosti, prolaznosti i međuljudskim odnosima.

Tokom karijere Hokni se nije zadovoljavao jednom tehnikom. Eksperimentisao je sa kolažima od fotografija, scenografijama za opere i balete, video-radovima, digitalnom grafikom i crtežima nastalim na iPadu. Među prvima je prihvatio mogućnosti koje su nove tehnologije nudile umetnicima, smatrajući da svaki alat koji može da stvori sliku zaslužuje pažnju.

Posebno zanimljivo poglavlje njegove karijere počelo je nakon povratka iz Kalifornije u rodni Jorkšir 2005. godine. Mnogi su tada mislili da se slavni umetnik povlači iz javnosti. Umesto toga, usledio je jedan od njegovih najplodnijih perioda. Seoski pejzaži, šume, živice i smene godišnjih doba postali su centralne teme njegovog rada.

Kasnije se preselio u Normandiju u Francuskoj, gde je tokom pandemije svakodnevno stvarao digitalne prikaze prirode. Te radove slao je prijateljima i poznanicima elektronskom poštom, verujući da umetnost može da unese tračak optimizma u vreme globalne neizvesnosti. Za mnoge su upravo te slike postale simbol nade tokom perioda izolacije.

Hokni je bio umetnik koji je podjednako cenio tradiciju i inovaciju. Proučavao je stare majstore, pisao kontroverzne knjige o tehnikama renesansnih slikara, ali je istovremeno sa entuzijazmom prihvatao digitalnu eru. Njegovo stvaralaštvo pokazalo je da umetnost ne zavisi od medija, već od sposobnosti da se svet posmatra na nov način.

Vest o njegovoj smrti izazvala je brojne reakcije u umetničkim krugovima. Britanski kralj Čarls opisao ga je kao „istinskog originala“, dok su brojni umetnici istakli da je Hokni svojim radom promenio percepciju britanske umetnosti širom sveta.

Iza Dejvida Hoknija ostaju neka od najprepoznatljivijih dela savremene umetnosti, ali i ideja koja je pratila čitav njegov život: da je čin posmatranja sveta jednako važan kao i njegovo prikazivanje. Upravo zato njegovo nasleđe neće živeti samo u muzejima i galerijama, već i u načinu na koji generacije umetnika nastavljaju da gledaju stvarnost oko sebe.

Naslovnica
Foto: YouTube printscreen

Možda ti se takođe sviđa

Milan Panić, od Beograda do Kalifornije

Oliver Stoun: Od američkog marinca do reditelja koji je posumnjao u američku priču

Preminula Vedrana Rudan: Nije birala lakše reči

Mik Džeger – čovek koji je od pokreta i glasa napravio istoriju

Đorđe Kadijević: Istorija je za njega bila horor koji se dogodio

OZNAKE:Dejvid Hoknislikarslikarstvoumetnikumetnost

Prijavite se za dnevni bilten

Budite u toku! Dobijajte najnovije najnovije vesti direktno u prijemno sanduče.

Prijavljivanjem prihvatate naše Uslove korišćenja i prihvatate prakse podataka u našoj Politici privatnosti. Možete otkazati pretplatu u bilo kom trenutku.
Objavi
Prethodni članak Mundijal je počeo. Šakira je pevala, Asteka je grmela, a prva pukotina već se pojavila na tribinama Mundijal je počeo. Šakira je pevala, Asteka je grmela, a prva pukotina već se pojavila na tribinama
Sledeći članak Pol Makartni Mogu da zamislim Džonovu reakciju i danas Pol Makartni: Mogu da zamislim Džonovu reakciju i danas
Ostavite komentar Ostavite komentar

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Najnovije

Traži se razrešenje Nenada Stefanovića zbog ozbiljnih propusta u istrazi slučaja zvučni top
Traži se razrešenje Nenada Stefanovića zbog ozbiljnih propusta u istrazi slučaja „zvučni top“
Politika 11/11/2026
Ko stoji iza firme Milenijum Tim
Ko stoji iza firme Milenijum Tim?
Društvo 11/11/2026
Studenti upozorili sportske funkcionere Svako ko pokuša da zloupotrebi sport snosiće odgovornost
Studenti upozorili sportske funkcionere: Svako ko pokuša da zloupotrebi sport snosiće odgovornost
Sport 11/11/2026
Studentska lista traži zaustavljanje plana za širenje rudnika u Boru
Studentska lista traži zaustavljanje plana za širenje rudnika u Boru
Biznis 10/11/2026
Pisac M. Džon Harison postao najstariji dobitnik Bukerove nagrade u istoriji
Pisac M. Džon Harison postao najstariji dobitnik Bukerove nagrade u istoriji
Kultura 10/11/2026
Prvi čovek Nvidije priznao neverstvo, ali se sumnja da je njegova ljubavnica kineska špijunka
Prvi čovek Nvidije priznao neverstvo, ali se sumnja da je njegova ljubavnica kineska špijunka
Tehnologija 10/11/2026
Svi Telekom mediji Koliko državu košta Informer i drugi mediji i da li neko kontroliše finansije
Svi Telekom mediji: Koliko državu košta Informer i drugi mediji i da li neko kontroliše finansije?
Društvo 09/11/2026
Demokrate preuzimaju Kongres Šta Tramp još može, a gde će mu biti vezane ruke
Demokrate preuzimaju Kongres: Šta Tramp još može, a gde će mu biti vezane ruke
Svet 06/11/2026

Linkovi

  • O NAMA
  • KONTAKT
  • POLITIKA PRIVATNOSTI
  • UPRAVLJANJE KOLAČIĆIMA

Vesti

  • POLITIKA
  • DRUŠTVO
  • SVET
  • KULTURA
  • SPORT

Magazin

  • BIZNIS
  • ISTORIJA
  • INTERVJU
  • TEHNOLOGIJA
  • ZDRAVLJE

Prijavite se za naš bilten

Prijavite se na naš besplatni bilten da biste odmah dobili naše najnovije članke!

NaslovnicaNaslovnica
Pratite nas
© 2024–2026 Naslovnica.rs | Sva prava zadržana.
Prijavite se za naš bilten!

Prijavite se na naš besplatni bilten da biste odmah dobili naše najnovije članke!

Nema neželjene pošte, otkažite pretplatu u bilo kom trenutku.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Lost your password?