Korišćenjem ovog sajta prihvatate Politiku privatnosti i Uslove korišćenja.
Prihvatam
NaslovnicaNaslovnicaNaslovnica
  • Vesti
    • Politika
    • Društvo
    • Svet
    • Kultura
    • Sport
  • Magazin
    • Biznis
    • Istorija
    • Intervju
    • Tehnologija
    • Zdravlje
Čitanje: Goli otok: priča o ženama
Objavi
Promena veličine fontaAa
NaslovnicaNaslovnica
Promena veličine fontaAa
  • Vesti
  • Politika
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Sport
  • Magazin
  • Biznis
  • Istorija
  • Zdravlje
  • Tehnologija
  • Intervju
Pretraga
  • Vesti
    • Politika
    • Društvo
    • Svet
    • Kultura
    • Sport
  • Magazin
    • Biznis
    • Istorija
    • Intervju
    • Zdravlje
    • Tehnologija
Pratite nas
  • O NAMA
  • KONTAKT
  • POLITIKA PRIVATNOSTI
  • UPRAVLJANJE KOLAČIĆIMA
© 2022 Foxiz News Network. Ruby Design Company. All Rights Reserved.
Istorija

Goli otok: priča o ženama

Poslednja izmena: 07/04/2026 09:30
6 min čitanja
Goli otok priča o ženama
Objavi

Goli otok je asocijacija na ljudsku patnju, a priča o ženama Golog otoka je uvek nekako manje zastupljena. Postoje istorijske teme koje nikada ne prestaju da uznemiravaju — ne zbog brutalnosti same po sebi, već zbog pitanja koje ostavljaju iza sebe: šta se desi sa čovekom kada ga sistem natera da bira između dostojanstva i opstanka?

Sadržaj
Grom koji menja sveGoli otok je bio ostrvo bez zaklonaNije samo kamenKada prijatelj postane dželatMoral kao metaTišina koja trajePoruka koja ostaje

Priča o ženama Golog otoka dugo je bila na marginama — prepuštena fusnotama i porodičnim sećanjima. Dok su sudbine muških logoraša donekle ušle u javni prostor, iskustvo žena ostalo je potisnuto. A ipak, ono što se dešavalo iza bodljikave žice govori jednako snažno o prirodi jednog sistema.

Grom koji menja sve

Raskid između Komunistička partija Jugoslavije i Informbiro 1948. godine za mnoge je bio šok. Do juče neprikosnoveni saveznik, Josif Staljin, postaje neprijatelj, a svaka sumnja — potencijalna krivica.

U tom naglom preokretu, u logore odlaze i žene koje su verovale u isti sistem koji ih sada kažnjava.

Jovanka Žani Lebl, koja je u logorima provela dve godine, zapisala je — kako prenosi istoričarka Ljubinka Škodrić za BBC na srpskom — da „kako se upadalo u ponor, često nisu dramatične nego banalne priče“.

Dovoljna je bila jedna rečenica, jedan pogrešan pogled, jedan vic.

Goli otok je bio ostrvo bez zaklona

Za žene je put vodio preko privremenih logora do ostrva Sveti Grgur i Goli otok.

Dolazak nije bio samo administrativni čin, već ritual poniženja koji je imao jasnu svrhu — da izbriše dotadašnji identitet.

Novka Vuksanović, koja je pre toga preživela nacističke logore, ispričala je za BBC na srpskom:
„Čini mi se da su me najviše tukle dve žene koje su bile sa mnom u logoru na Banjici.“

Zatvorenice su morale da prolaze kroz špalir drugih žena koje su ih udarale, vređale i pljuvale. To nije bio trenutni ispad nasilja, već organizovana scena — prvi korak u procesu „prevaspitavanja“.

Nije samo kamen

Rad na kamenu bio je svakodnevica, ali ni približno jedini oblik kazne.

Zatvorenice su satima nosile teške blokove po krševitom terenu, često bez dovoljno vode, izložene vetru, suncu ili hladnoći. Fizička iscrpljenost bila je tek uvod.

Jedna od kazni bila je i čišćenje kanalizacije golim rukama. Ženama koje su bile određene za tu grupu danima nije bilo dozvoljeno da se operu niti da promene odeću. Poniženje je bilo deo kazne, ne njena posledica.

Posebno su kažnjavane one koje su odbijale da priznaju krivicu.

Takve su završavale u „bojkotu“ — potpunoj izolaciji. Nisu smele da razgovaraju ni sa kim, hranu su dobijale poslednje, a često su morale da spavaju na podu ili ispod kreveta, uz stalna noćna buđenja i dodatne zadatke.

To je bio način da se čovek polako slomi — bez spektakularnog nasilja, ali sa dugotrajnim posledicama.

Kada prijatelj postane dželat

Najdublji rez nije dolazio od stražara, već od drugih žena.

Sistem je stvarao podelu između „prevaspitanih“ i „nepopravljivih“. Prve su imale privilegije — ali po cenu učestvovanja u kažnjavanju drugih.

Dragica Srzentić, nekadašnja diplomatkinja i logorašica, posvedočila je:
„To su bile čudovišne komedije, da nas unize. A moramo to raditi jer ćemo u protivnom dobiti batine.“

Takve „predstave“ bile su redovne — zatvorenice su primoravane da javno ponižavaju druge ili same sebe, da priznaju krivice koje često nisu postojale i da učestvuju u ritualima koji su imali jednu svrhu: razgradnju ličnosti.

Moral kao meta

Cilj nije bio samo fizičko iscrpljivanje, već unutrašnje razaranje.

Novka Vuksanović je za BBC na srpskom ostavila možda najteže svedočenje:
„Nigde, ni u jednom logoru nisu tako nastojali da čoveka ponize, da ga učine krpom, moralnom nakazom, da ga iznutra unište.“

Dolazi iz iskustva žene koja je prošla i Aušvic — i upravo zato ima dodatnu težinu.

Na Golom otoku, kako su svedočile, cilj nije bio da umreš — već da preživiš promenjen, slomljen, spreman da se odrekneš sopstvenih uverenja.

Tišina koja traje

Posle izlaska iz logora, mnoge žene su ćutale decenijama.

Ista ta Novka Vuksanović rekla je za BBC na srpskom:
„Ne sanjam ni Ravensbrik, ni Aušvic, ali me Goli otok i sve preživljeno na njemu ni danas ne ostavlja.“

Trauma nije prestajala izlaskom iz logora. Ona se selila u svakodnevni život — u tišinu, oprez, povlačenje.

Poruka koja ostaje

Priča o ženama Golog otoka nije samo istorijska epizoda. Ona je studija o granicama ljudske izdržljivosti i o tome kako sistem može da preoblikuje odnose među ljudima.

I možda najvažnije — upozorenje.

Jer mehanizam je jednostavan: prvo se od ljudi traži da govore slobodno, a onda im se jasno stavi do znanja gde ta sloboda prestaje.

A kada granica jednom postane nevidljiva, svako može postati — i žrtva, i dželat.

Naslovnica
Foto: YouTube printscreen

Možda ti se takođe sviđa

Seksualne veze između Neandertalaca i Homo sapiensa

Tajna za dug život stara hiljadama godina

Fudbalerke iranske reprezentacije prevazilaze sport

Nova studija o misteriji Stounhendž

Seks u antičkom svetu: između moći, filozofije i strasti

OZNAKE:Goli otokJugoslavijakomunizamlogorTitožene

Prijavite se za dnevni bilten

Budite u toku! Dobijajte najnovije najnovije vesti direktno u prijemno sanduče.

Prijavljivanjem prihvatate naše Uslove korišćenja i prihvatate prakse podataka u našoj Politici privatnosti. Možete otkazati pretplatu u bilo kom trenutku.
Objavi
Prethodni članak Verbalni ispadi vlasti niz izjava koje brišu granice političkog govora Verbalni ispadi vlasti: niz izjava koje brišu granice političkog govora
Sledeći članak Dan kada je fudbal prkosio bombama AEK protiv Partizana 7 aprila1999 (1) Dan kada je fudbal prkosio bombama: AEK protiv Partizana, 7. aprila 1999.
Ostavite komentar Ostavite komentar

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Najnovije

Rudarski projekti na Balkanu sve više liče na kolonijalni oblik zavisnosti
Rudarski projekti na Balkanu sve više liče na kolonijalni oblik zavisnosti?
Biznis 17/04/2026
Altman upozorava Veštačka inteligencija menja svet brže nego što smo spremni
Altman upozorava: Veštačka inteligencija menja svet brže nego što smo spremni
Tehnologija 16/04/2026
Japanska kompanija predložila izgradnju lunarnog prstena
Japanska kompanija predložila izgradnju lunarnog prstena
Tehnologija 15/04/2026
Mađarska kraj Orbanove ere i poruke koje odjekuju u regionu
Mađarska: kraj Orbanove ere i poruke koje odjekuju u regionu
Politika 14/04/2026
Za EXPO već izdvojeno više od dve milijarde
Za EXPO već izdvojeno više od dve milijarde
Biznis 14/04/2026
Micotakis najavio zabranu društvenih mreža deci mlađoj od 15 godina
Micotakis najavio zabranu društvenih mreža deci mlađoj od 15 godina
Svet 09/04/2026
Duško Vujošević Trener koji je košarku pretvarao u životnu filozofiju
Duško Vujošević: Trener koji je košarku pretvarao u životnu filozofiju
Lice s naslovnice 08/04/2026
Dan kada je fudbal prkosio bombama AEK protiv Partizana 7 aprila1999 (1)
Dan kada je fudbal prkosio bombama: AEK protiv Partizana, 7. aprila 1999.
Sport 07/04/2026

Linkovi

  • O NAMA
  • KONTAKT
  • POLITIKA PRIVATNOSTI
  • UPRAVLJANJE KOLAČIĆIMA

Vesti

  • POLITIKA
  • DRUŠTVO
  • SVET
  • KULTURA
  • SPORT

Magazin

  • BIZNIS
  • ISTORIJA
  • INTERVJU
  • TEHNOLOGIJA
  • ZDRAVLJE

Prijavite se za naš bilten

Prijavite se na naš besplatni bilten da biste odmah dobili naše najnovije članke!

NaslovnicaNaslovnica
Pratite nas
© 2024-2026 Naslovnica.rs | Sva prava zadržana.
Prijavite se za naš bilten!

Prijavite se na naš besplatni bilten da biste odmah dobili naše najnovije članke!

Nema neželjene pošte, otkažite pretplatu u bilo kom trenutku.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Lost your password?