Korišćenjem ovog sajta prihvatate Politiku privatnosti i Uslove korišćenja.
Prihvatam
NaslovnicaNaslovnicaNaslovnica
  • Vesti
    • Politika
    • Društvo
    • Svet
    • Kultura
    • Sport
  • Magazin
    • Biznis
    • Istorija
    • Intervju
    • Tehnologija
    • Zdravlje
Čitanje: Rudarski projekti na Balkanu sve više liče na kolonijalni oblik zavisnosti?
Objavi
Promena veličine fontaAa
NaslovnicaNaslovnica
Promena veličine fontaAa
  • Vesti
  • Politika
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Sport
  • Magazin
  • Biznis
  • Istorija
  • Zdravlje
  • Tehnologija
  • Intervju
Pretraga
  • Vesti
    • Politika
    • Društvo
    • Svet
    • Kultura
    • Sport
  • Magazin
    • Biznis
    • Istorija
    • Intervju
    • Zdravlje
    • Tehnologija
Pratite nas
  • O NAMA
  • KONTAKT
  • POLITIKA PRIVATNOSTI
  • UPRAVLJANJE KOLAČIĆIMA
© 2022 Foxiz News Network. Ruby Design Company. All Rights Reserved.
Biznis

Rudarski projekti na Balkanu sve više liče na kolonijalni oblik zavisnosti?

Poslednja izmena: 17/04/2026 16:20
2 min čitanja
Rudarski projekti na Balkanu sve više liče na kolonijalni oblik zavisnosti
Objavi

Rudarski projekti u Srbiji i širom Zapadnog Balkana sve češće postaju predmet javnih rasprava, u kojima se prepliću pitanja ekonomskog razvoja, zaštite životne sredine i načina na koji se donose odluke o korišćenju prirodnih resursa.

Prema nedavnim istraživanjima koja obuhvataju Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Severnu Makedoniju i Crnu Goru, rudarstvo u regionu učestvuje sa relativno skromnim udelom u BDP-u, oko jedan odsto, ali se postavlja pitanje kako se ostvarena vrednost raspodeljuje.

Analize pokazuju da najveći deo profita odlazi stranim kompanijama, dok državi i lokalnim zajednicama kroz poreze i rudne rente ostaje znatno manji deo ekonomske koristi. U pojedinim procenama navodi se da čak dve trećine stvorene vrednosti završava kod vlasnika kompanija, dok ostatak ostaje radnicima i javnom sektoru.

Kada se posmatraju konkretni projekti, procene pokazuju da bi veliki rudarski poduhvati mogli donositi stotine miliona evra profita godišnje privatnim investitorima, dok bi fiskalni efekti za državu bili značajno manji u odnosu na ukupnu vrednost eksploatacije.

Pored ekonomskog aspekta, istraživanja ukazuju i na političku i društvenu dimenziju ovih projekata. Kritičari upozoravaju da se rudarski projekti često predstavljaju kao razvojna šansa i put ka ekonomskom napretku, dok se glas lokalnih zajednica i stručne javnosti nedovoljno uključuje u proces odlučivanja.

Takav pristup, prema ocenama sagovornika iz istraživanja, dovodi do rasta nepoverenja i protesta građana, naročito u sredinama gde se planiraju ili već realizuju rudarski projekti.

Istovremeno, primećuje se i novi društveni fenomen — povezivanje lokalnih inicijativa i ekoloških pokreta preko granica. Aktivisti iz različitih zemalja regiona sve češće sarađuju, što pokazuje da pitanja zaštite životne sredine i upravljanja resursima prevazilaze nacionalne okvire.

U tom kontekstu, sve se češće postavlja ključno pitanje: kako uspostaviti ravnotežu između investicija, ekonomskog razvoja i interesa lokalnih zajednica, u regionu koji se i dalje suočava sa izazovima institucionalne transparentnosti i poverenja u proces odlučivanja.

Naslovnica
Foto: YouTube printscreen

Možda ti se takođe sviđa

Kako je Srbija godinama navikavana na život između minimalca i sive zone

Kako je Crvena zvezda postala nedodirljiva u domaćem fudbalu?

Nafta, kriza i električni automobili

Između uglja i obećanja: selo koje nestaje i država koja okleva

Crvena zvezda i još jedna titula: da li je “uvek tako bilo” u srpskom sportu i društvu?

OZNAKE:državakolonijakolonijalizamrudarudarrudniksrbija

Prijavite se za dnevni bilten

Budite u toku! Dobijajte najnovije najnovije vesti direktno u prijemno sanduče.

Prijavljivanjem prihvatate naše Uslove korišćenja i prihvatate prakse podataka u našoj Politici privatnosti. Možete otkazati pretplatu u bilo kom trenutku.
Objavi
Prethodni članak Altman upozorava Veštačka inteligencija menja svet brže nego što smo spremni Altman upozorava: Veštačka inteligencija menja svet brže nego što smo spremni
Sledeći članak Legalizacija u zastoju Legalizacija u zastoju?
Ostavite komentar Ostavite komentar

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Najnovije

Ovo su najbolji gradovi na svetu za posetu u 2026.
Ovo su najbolji gradovi na svetu za posetu u 2026.
Svet 13/05/2026
Studentski protest na Slaviji zakazan je za 23. maj
Studentski protest na Slaviji zakazan je za 23. maj
Politika 13/05/2026
Pedro Almodovar se vraća u Kan sa filmom Gorki Božić
Pedro Almodovar se vraća u Kan sa filmom “Gorki Božić”
Kultura 11/05/2026
Kula kao ogledalo Srbije Zašto je jedan glas izazvao paniku u SNS-u
Kula kao ogledalo Srbije: Zašto je jedan glas izazvao paniku u SNS-u
Politika 08/05/2026
Kako je Srbija godinama navikavana na život između minimalca i sive zone
Kako je Srbija godinama navikavana na život između minimalca i sive zone
Društvo 07/05/2026
Kako je Crvena zvezda postala nedodirljiva u domaćem fudbalu
Kako je Crvena zvezda postala nedodirljiva u domaćem fudbalu?
Sport 06/05/2026
Nafta, kriza i električni automobili
Nafta, kriza i električni automobili
Biznis 06/05/2026
Između uglja i obećanja selo koje nestaje i država koja okleva
Između uglja i obećanja: selo koje nestaje i država koja okleva
Društvo 05/05/2026

Linkovi

  • O NAMA
  • KONTAKT
  • POLITIKA PRIVATNOSTI
  • UPRAVLJANJE KOLAČIĆIMA

Vesti

  • POLITIKA
  • DRUŠTVO
  • SVET
  • KULTURA
  • SPORT

Magazin

  • BIZNIS
  • ISTORIJA
  • INTERVJU
  • TEHNOLOGIJA
  • ZDRAVLJE

Prijavite se za naš bilten

Prijavite se na naš besplatni bilten da biste odmah dobili naše najnovije članke!

NaslovnicaNaslovnica
Pratite nas
© 2026 Naslovnica.rs | Sva prava zadržana.
Prijavite se za naš bilten!

Prijavite se na naš besplatni bilten da biste odmah dobili naše najnovije članke!

Nema neželjene pošte, otkažite pretplatu u bilo kom trenutku.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Lost your password?