Korišćenjem ovog sajta prihvatate Politiku privatnosti i Uslove korišćenja.
Prihvatam
NaslovnicaNaslovnicaNaslovnica
  • Vesti
    • Politika
    • Društvo
    • Svet
    • Kultura
    • Sport
  • Magazin
    • Biznis
    • Istorija
    • Intervju
    • Tehnologija
    • Zdravlje
Čitanje: Nafta, kriza i električni automobili
Objavi
Promena veličine fontaAa
NaslovnicaNaslovnica
Promena veličine fontaAa
  • Vesti
  • Politika
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Sport
  • Magazin
  • Biznis
  • Istorija
  • Zdravlje
  • Tehnologija
  • Intervju
Pretraga
  • Vesti
    • Politika
    • Društvo
    • Svet
    • Kultura
    • Sport
  • Magazin
    • Biznis
    • Istorija
    • Intervju
    • Zdravlje
    • Tehnologija
Pratite nas
  • O NAMA
  • KONTAKT
  • POLITIKA PRIVATNOSTI
  • UPRAVLJANJE KOLAČIĆIMA
© 2022 Foxiz News Network. Ruby Design Company. All Rights Reserved.
Biznis

Nafta, kriza i električni automobili

Poslednja izmena: 06/05/2026 11:22
4 min čitanja
Nafta, kriza i električni automobili
Objavi

Nafta je poskupela zbog rata u Iranu, a sve to je ponovo otvorilo staru dilemu: da li je ovo trenutak kada svet definitivno okreće leđa fosilnim gorivima? Kao i mnogo puta ranije, odgovor koji se nameće u javnosti deluje jednostavno – više ulaganja u obnovljive izvore energije i brži prelazak na električne automobile.

Sadržaj
Pouke iz prethodnih energetskih šokovaOgraničenja trenutnog rasta električnih vozilaPerspektiva iz SrbijeŠta nakon smirivanja krizeIzmeđu dugoročnih ciljeva i kratkoročnih reakcija

Takva logika ima uporište. Kada cena goriva naglo raste, potrošači i države prirodno traže alternative koje nisu vezane za globalno tržište nafte. Električni automobili se u tom kontekstu nameću kao najvidljivije rešenje, jer obećavaju stabilnije troškove i manju zavisnost od geopolitičkih kriza.

Međutim, problem sa ovim pristupom je što često polazi od pretpostavke da je trenutna kriza trajna.

Pouke iz prethodnih energetskih šokova

Slični obrasci viđeni su i ranije. Tokom naftnih kriza sedamdesetih godina mnoge države su ubrzano menjale energetsku politiku, ulažući u alternativne izvore koji su tada delovali kao dugoročno rešenje. Ipak, kako su se tržišta stabilizovala, deo tih strategija izgubio je ekonomski smisao.

Isto se dogodilo i 2008. godine. Nagli rast cena goriva doveo je do promene ponašanja potrošača, koji su se okrenuli manjim i štedljivijim automobilima. Međutim, kada su cene nafte pale, tržište se relativno brzo vratilo prethodnim navikama.

Ovi primeri ukazuju na ključnu karakteristiku energetskih tržišta: kratkoročni poremećaji retko dovode do trajnih promena u potražnji.

Ograničenja trenutnog rasta električnih vozila

Rast interesovanja za električne automobile u ovakvim okolnostima ne mora nužno da znači dugoročnu transformaciju tržišta. Već početkom godine bilo je vidljivo da potražnja za ovim vozilima opada u trenutku kada nema dodatnog pritiska visokih cena goriva.

Jedan od razloga je i to što tržište električnih vozila i dalje u velikoj meri zavisi od državnih podsticaja. Kada se subvencije smanje ili ukinu, razlika u ceni i praktičnosti u odnosu na klasične automobile ponovo dolazi do izražaja.

U takvim uslovima, trenutni rast može se posmatrati više kao reakcija na krizu nego kao stabilan trend.

Perspektiva iz Srbije

U Srbiji je ova razlika još izraženija. Visoka cena novih električnih automobila, ograničena mreža punjača i struktura voznog parka, u kojem dominiraju starija vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem, značajno usporavaju širu primenu ove tehnologije.

Za većinu vozača ključni faktor i dalje ostaje početna cena vozila, a ne dugoročna ušteda na gorivu. U takvom okruženju, čak i značajan rast cena nafte ne dovodi automatski do masovnog prelaska na električna vozila.

Šta nakon smirivanja krize

Ako se sukob stabilizuje i snabdevanje energentima normalizuje, realno je očekivati i postepeni pad cena nafte. U tom slučaju, deo potrošača će ponovo donositi odluke na osnovu neposrednih troškova, što ide u prilog klasičnim automobilima.

To ne znači da će električna vozila izgubiti značaj, već da njihov rast verovatno neće biti linearan niti direktno uslovljen kratkoročnim krizama.

Između dugoročnih ciljeva i kratkoročnih reakcija

Energetske tranzicije su po svojoj prirodi spore i zavise od tehnologije, infrastrukture i ekonomske održivosti. Krize mogu da ubrzaju određene procese, ali retko same po sebi menjaju tržište trajno.

Zato trenutni rast interesovanja za električne automobile treba posmatrati oprezno. Mnogo više od cene nafte, o njihovoj budućnosti odlučivaće razvoj tehnologije, državne politike i realna kupovna moć potrošača.

Naslovnica
Foto: YouTube printscreen

Možda ti se takođe sviđa

Čovek koji vredi kao država: Kako je Ilon Mask postao prvi bilioner u istoriji

Šolak i Boklag pokrenuli sudski spor zbog prodaje Junajted Medije

Legendarni Spaček se vraća: Citroën priprema električnog naslednika za manje od 15000 evra

Kina zasadila 78 milijardi stabala i promenila tokove vode iznad cele zemlje

Između uglja i obećanja: selo koje nestaje i država koja okleva

OZNAKE:Biznisekologijaelektrična vozilaenergijafosilna gorivakrizanaftastrujazagađenje

Prijavite se za dnevni bilten

Budite u toku! Dobijajte najnovije najnovije vesti direktno u prijemno sanduče.

Prijavljivanjem prihvatate naše Uslove korišćenja i prihvatate prakse podataka u našoj Politici privatnosti. Možete otkazati pretplatu u bilo kom trenutku.
Objavi
Prethodni članak Između uglja i obećanja selo koje nestaje i država koja okleva Između uglja i obećanja: selo koje nestaje i država koja okleva
Sledeći članak Kako je Crvena zvezda postala nedodirljiva u domaćem fudbalu Kako je Crvena zvezda postala nedodirljiva u domaćem fudbalu?
Ostavite komentar Ostavite komentar

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Najnovije

Rat u Iranu Diplomatija o miru ili pauza između dva udara
Rat u Iranu: Diplomatija o miru ili pauza između dva udara?
Svet 19/06/2026
Kneginja Jelisaveta Karađorđević između istorije, izgnanstva i borbe za rehabilitaciju oca
Kneginja Jelisaveta Karađorđević: između istorije, izgnanstva i borbe za rehabilitaciju oca
Intervju 18/06/2026
Japanske vlasti istražuju navodni kartel proizvođača sladoleda
Japanske vlasti istražuju navodni kartel proizvođača sladoleda
Svet 17/06/2026
Romano Prodi Evropa je suočena novim odnosima sa SAD
Romano Prodi: Evropa je suočena novim odnosima sa SAD
Politika 16/06/2026
Pol Makartni Mogu da zamislim Džonovu reakciju i danas
Pol Makartni: Mogu da zamislim Džonovu reakciju i danas
Intervju 16/06/2026
Dejvid Hokni je promenio način na koji gledamo svet
Dejvid Hokni je promenio način na koji gledamo svet
Lice s naslovnice 15/06/2026
Mundijal je počeo. Šakira je pevala, Asteka je grmela, a prva pukotina već se pojavila na tribinama
Mundijal je počeo. Šakira je pevala, Asteka je grmela, a prva pukotina već se pojavila na tribinama
Sport 12/06/2026
Čovek koji vredi kao država Kako je Ilon Mask postao prvi bilioner u istoriji
Čovek koji vredi kao država: Kako je Ilon Mask postao prvi bilioner u istoriji
Biznis 12/06/2026

Linkovi

  • O NAMA
  • KONTAKT
  • POLITIKA PRIVATNOSTI
  • UPRAVLJANJE KOLAČIĆIMA

Vesti

  • POLITIKA
  • DRUŠTVO
  • SVET
  • KULTURA
  • SPORT

Magazin

  • BIZNIS
  • ISTORIJA
  • INTERVJU
  • TEHNOLOGIJA
  • ZDRAVLJE

Prijavite se za naš bilten

Prijavite se na naš besplatni bilten da biste odmah dobili naše najnovije članke!

NaslovnicaNaslovnica
Pratite nas
© 2026 Naslovnica.rs | Sva prava zadržana.
Prijavite se za naš bilten!

Prijavite se na naš besplatni bilten da biste odmah dobili naše najnovije članke!

Nema neželjene pošte, otkažite pretplatu u bilo kom trenutku.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Lost your password?