Korišćenjem ovog sajta prihvatate Politiku privatnosti i Uslove korišćenja.
Prihvatam
NaslovnicaNaslovnicaNaslovnica
  • Vesti
    • Politika
    • Društvo
    • Svet
    • Kultura
    • Sport
  • Magazin
    • Biznis
    • Istorija
    • Intervju
    • Tehnologija
    • Zdravlje
Čitanje: Ozempik menja dijetu
Objavi
Promena veličine fontaAa
NaslovnicaNaslovnica
Promena veličine fontaAa
  • Vesti
  • Politika
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Sport
  • Magazin
  • Biznis
  • Istorija
  • Zdravlje
  • Tehnologija
  • Intervju
Pretraga
  • Vesti
    • Politika
    • Društvo
    • Svet
    • Kultura
    • Sport
  • Magazin
    • Biznis
    • Istorija
    • Intervju
    • Zdravlje
    • Tehnologija
Pratite nas
  • O NAMA
  • KONTAKT
  • POLITIKA PRIVATNOSTI
  • UPRAVLJANJE KOLAČIĆIMA
© 2022 Foxiz News Network. Ruby Design Company. All Rights Reserved.
Zdravlje

Ozempik menja dijetu

Poslednja izmena: 13/12/2024 11:38
5 min čitanja
Ozempik menja dijetu
Objavi

Dijetu prepoznajemo u više različitih oblika: Kupus dijeta, Keto dijeta, dijeta Mesečevih mena, Paleo, Mediteranska, Intermittent Fasting… Sigurno znate bar za jednu od njih, a možda ste je i porbali. Ali nismo mi u 21. veku izmislili dijetu. Svi ovi “moderni trendovi” u stvari su samo poslednji talas u dugoj istoriji ishrane, u kojoj su se ljudi kroz vekove trudili da nađu savršen recept za mršavljenje.

Ipak, nije dijeta uvek značila samo odricanje od hrane koju volimo zarad fizičkog izgleda.

Još su se u doba antike ljudi odricali hrane iz raznih razloga. U starom Egiptu, na primer, post je bio utemeljen kao spiritualna praksa, dok su Grci i Rimljani primenjivali određene režime ishrane koje su se smatrali korisnim za telesno zdravlje i fizičku pripremu. U starom Rimu, prirodni lekovi i dijete zasnovane na bilju i minimalnom unosu hrane. Ovakvi pristupi korišćeni su kao oblik lečenja. Slično, u srednjem veku, postovi su bili deo religijskih obreda, ali i metoda za kontrolu telesne mase, dok su monasi i hermiti praktikovali rigorozne dijete kako bi postigli telesnu i duhovnu disciplinu.

Dijete i kontrole ishrane kroz istoriju uglavnom su bile povezane sa duhovnim ciljevima i preživljavanjem. Nije, dakle, slučajno što se u 21. veku vraćamo ideji da je ishrana ključna za dugovečnost i zdravlje. Ali, da li sve to može da se postigne uz pomoć čarobne pilule? Je li spas u Ozempiku – šta smo naučili ove godine?

Intenzivni treninzi i brojanje kalorija postali su svakodnevni deo života mnogih ljudi koji se bore sa prekomernom težinom. Međutim, nova generacija lekova, poput Ozempika, počela je da menja ovaj narativ i da donosi promene koje bi mogle trajno da utiču na način na koji pristupamo mršavljenju.

Ozempik, lek iz grupe GLP-1 agonista, postao je pravi fenomen u borbi protiv gojaznosti. Iako su mnogi doktori i stručnjaci decenijama insistirali na značaju dijeta i fizičke aktivnosti kao ključnih faktora u smanjenju telesne težine, najnovija istraživanja pokazuju da ovi lekovi mogu doneti trajni gubitak telesne težine bez potrebe za drastičnim promenama u načinu života.

Dok tradicionalne metode često uključuju dugotrajne i neretko neuspešne pokušaje mršavljenja, Ozempik je tu da potapše po ramenu i kaže “Hej, sada možeš da smršaš iz udobnosti svog doma, ne moraš da se znojiš u teretani i jedeš burger od brokolija”.

Stručnjaci poput Toma Vadena sa Univerziteta u Pensilvaniji, koji je proučavao efekte GLP-1 lekova, ističu da tradicionalni pristupi često nisu dovoljni da bi se zaustavili ozbiljniji problemi poput apneje u snu ili sprečavali srčani udari, koji su povezani sa gojaznošću.

Novi lekovi poput Ozempika sve više se koriste bez obaveznog pridržavanja strogih režima ishrane i vežbanja. Iako se neki lekari i dalje protive odustajanju od tradicionalnih metoda, sve više se ukazuje na to da uz ove lekove, umerena promena u životnim navikama može biti dovoljna da se postignu značajni rezultati.

Svakodnevni tretmani Ozempikom pokazuju da čak i u kombinaciji sa samo osnovnim savetima o ishrani i vežbanju, ljudi postižu značajan gubitak telesne težine. U velikim kliničkim istraživanjima, kao što je STEP 1 i STEP 3, učesnici koji su koristili Ozempik izgubili su 15-16% svoje telesne mase, iako nisu bili na posebnom režimu ishrane.

„Lekovi poput Ozempika omogućavaju pacijentima da se fokusiraju na kvalitet života, a ne samo na smanjenje telesne mase“, kaže za The Atlantic Kristina Luis, doktorka sa Wake Forest University.

Ovi lekovi pomažu u smanjenju gladi i izazivaju promene u ukusu, što pacijentima omogućava da lakše usvoje zdraviji način ishrane bez prevelikog napora.

Međutim, mnogi lekari se slažu da to ne znači da je potpuno ukidanje dijeta i vežbanja opravdano. Iako ovi lekovi smanjuju potrebu za rigoroznim pristupima, i dalje je važno održati zdrav način života, naročito kada se radi o gubitku mišićne mase i kostiju tokom bržeg mršavljenja.

Jedna od najvećih prednosti GLP-1 lekova je to što oni omogućavaju pacijentima da lakše menjaju svoje navike, uče da slušaju svoje telo i usmere pažnju na važne aspekte zdravlja poput sna, kretanja i uravnotežene ishrane. Ovi lekovi ne čine fizičke aktivnosti i zdravu ishranu bespotrebnim, ali omogućavaju da postanu lakši i efikasniji.

Izvor: Nedeljnik / Nikolina Ilić
Foto: YouTube printscreen

Možda ti se takođe sviđa

Pivopije kažu da pivo izbacuje kamen iz bubrega. Da li je zaista tako?

Plastika iz svakodnevnih proizvoda povezana sa prevremenim porođajima

Zašto sve više ljudi u Srbiji ima lošiji san nego ranije?

Globalni rast upotrebe kokaina

Kolonoskopija više nije ista

OZNAKE:dijetaOzempik

Prijavite se za dnevni bilten

Budite u toku! Dobijajte najnovije najnovije vesti direktno u prijemno sanduče.

Prijavljivanjem prihvatate naše Uslove korišćenja i prihvatate prakse podataka u našoj Politici privatnosti. Možete otkazati pretplatu u bilo kom trenutku.
Objavi
Prethodni članak Roditelji sprečili projekat Zdravitas Roditelji sprečili projekat Zdravitas
Sledeći članak Gugl najavljuje novi čip Gugl najavljuje novi čip
Ostavite komentar Ostavite komentar

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Najnovije

Kneginja Jelisaveta Karađorđević između istorije, izgnanstva i borbe za rehabilitaciju oca
Kneginja Jelisaveta Karađorđević: između istorije, izgnanstva i borbe za rehabilitaciju oca
Intervju 18/06/2026
Japanske vlasti istražuju navodni kartel proizvođača sladoleda
Japanske vlasti istražuju navodni kartel proizvođača sladoleda
Svet 17/06/2026
Romano Prodi Evropa je suočena novim odnosima sa SAD
Romano Prodi: Evropa je suočena novim odnosima sa SAD
Politika 16/06/2026
Pol Makartni Mogu da zamislim Džonovu reakciju i danas
Pol Makartni: Mogu da zamislim Džonovu reakciju i danas
Intervju 16/06/2026
Dejvid Hokni je promenio način na koji gledamo svet
Dejvid Hokni je promenio način na koji gledamo svet
Lice s naslovnice 15/06/2026
Mundijal je počeo. Šakira je pevala, Asteka je grmela, a prva pukotina već se pojavila na tribinama
Mundijal je počeo. Šakira je pevala, Asteka je grmela, a prva pukotina već se pojavila na tribinama
Sport 12/06/2026
Čovek koji vredi kao država Kako je Ilon Mask postao prvi bilioner u istoriji
Čovek koji vredi kao država: Kako je Ilon Mask postao prvi bilioner u istoriji
Biznis 12/06/2026
Noć koja je promenila Srbiju Majski prevrat između političke modernizacije i nasleđa nasilja
Noć koja je promenila Srbiju: Majski prevrat između političke modernizacije i nasleđa nasilja
Istorija 11/06/2026

Linkovi

  • O NAMA
  • KONTAKT
  • POLITIKA PRIVATNOSTI
  • UPRAVLJANJE KOLAČIĆIMA

Vesti

  • POLITIKA
  • DRUŠTVO
  • SVET
  • KULTURA
  • SPORT

Magazin

  • BIZNIS
  • ISTORIJA
  • INTERVJU
  • TEHNOLOGIJA
  • ZDRAVLJE

Prijavite se za naš bilten

Prijavite se na naš besplatni bilten da biste odmah dobili naše najnovije članke!

NaslovnicaNaslovnica
Pratite nas
© 2026 Naslovnica.rs | Sva prava zadržana.
Prijavite se za naš bilten!

Prijavite se na naš besplatni bilten da biste odmah dobili naše najnovije članke!

Nema neželjene pošte, otkažite pretplatu u bilo kom trenutku.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Lost your password?