Korišćenjem ovog sajta prihvatate Politiku privatnosti i Uslove korišćenja.
Prihvatam
NaslovnicaNaslovnicaNaslovnica
  • Vesti
    • Politika
    • Društvo
    • Svet
    • Kultura
    • Sport
  • Magazin
    • Biznis
    • Istorija
    • Intervju
    • Tehnologija
    • Zdravlje
Čitanje: Kolektivni koeficijent inteligencije opada
Objavi
Promena veličine fontaAa
NaslovnicaNaslovnica
Promena veličine fontaAa
  • Vesti
  • Politika
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Sport
  • Magazin
  • Biznis
  • Istorija
  • Zdravlje
  • Tehnologija
  • Intervju
Pretraga
  • Vesti
    • Politika
    • Društvo
    • Svet
    • Kultura
    • Sport
  • Magazin
    • Biznis
    • Istorija
    • Intervju
    • Zdravlje
    • Tehnologija
Pratite nas
  • KONTAKT
  • POLITIKA PRIVATNOSTI
  • UPRAVLJANJE KOLAČIĆIMA
© 2022 Foxiz News Network. Ruby Design Company. All Rights Reserved.
Zdravlje

Kolektivni koeficijent inteligencije opada

Poslednja izmena: 28/01/2024 19:00
5 min čitanja
Kolektivni koeficijent inteligencije opada
Objavi

28. januar 2024.

U prošlom veku svaka generacija odrastala je u ljude inteligentnije od svojih roditelja, ali sve više podataka ukazuje na zabrinjavajući kraj ovog trenda i preokret u drugom smeru.
 
Na standardnim testovima inteligencije, koje su deca polagala u većini zemalja razvijenog sveta, prosek bi se svakih nekoliko godina pomerao naviše, tako da je ono što je bio prosečan IQ 1950. godine daleko ispod proseka izmerenog 1980. godine. Taj tzv. Flinov efekat vredeo je tokom većeg dela 20. veka, ali sve više podataka ukazuje na zabrinjavajući kraj ovog trenda i preokret u drugom smeru, a kolektivni koeficijent inteligencije, čini se, počeo je da opada širom sveta.

Od početka devedesetih godina prošlog veka do danas koeficijent inteligencije počeo je da opada širom razvijenog sveta. Ovaj trend prvi su primetili norveški naučnici koji su proučavali rezultate testova inteligencije vojnih regruta između 1950. i 2002. godine. Podaci iz prošlog veka većinom su bili u skladu s Flinovim efektom, ali sredinom devedesetih on je nestao i koeficijent inteligencije počeo je da opada.
 
Usledile su zabrinjavajuće potvrde novog trenda, dobijene iz podataka o inteligenciji danskih regruta, potom podaci iz Ujedinjenog Kraljevstva koje je prikupio sam Flin. Prema studiji iz 2009. godine, prosečan koeficijent inteligencije 14-godišnjih Britanaca pao je za oko dva boda između 1980. i 2008. godine.
 
Jednako važni za razvoj inteligencije su spoljni faktori – okruženje u kojem odrastamo, ishrana, to koliko smo često bolesni, podsticajna i stimulativna okolina, i brojni drugi faktori. Inteligencija može da se uporedi s visinom. Tokom prošlog veka generacije su takođe rasle u sve više i više, dok je prosečna visina rasla. Iako se geni za visinu nisu menjali, kao ni za inteligenciju, deca su odrastala u sve zdravijem okruženju, sa sve manje zaraznih bolesti, sve boljom ishranom i sve boljim obrazovanjem.
 
Promene u društvu dovele su do drugačijeg ispoljavanja gena, zbog kojih smo postajali sve viši i inteligentniji. Kontroverzni naučnik Ričard Lin veliki je zagovornik disgenike, pojma obrnutog od eugenike. Prema njegovom mišljenju, do pada u koeficijentu inteligencije dolazi zato što ljudi s nižim koeficijentom inteligencije u modernom društvu imaju više dece. Lin za pad inteligencije okrivljuje i imigrante iz zemalja u kojima je prosečan koeficijent inteligencije niži nego u zemljama u kojima je opažen pad, poput Britanije, Norveške i Danske, ali najnovija norveška studija opovrgla je njegove tvrdnje ukazujući na vrlo uverljive argumente da su i Flinov efekat i njegov preokret uslovljeni faktorima životne sredine.
 
Norveški naučnici Bernt Bratsberg i Ole Rogeberg proučavali su razvoj koeficijenta inteligencije i u pojedinim porodicama – između braće i sestara koji pripadaju različitim generacijama, i otkrili da promena Flinovog efekta pogađa i porodice, a ne samo prosek cele populacije. Primera radi, brat i sestra rođeni posle 1990. godine, između kojih je deset godina razlike, imaće u proseku između pola i dva boda razlike u koeficijentu inteligencije, pri čemu mlađi brat ili sestra ima manji IQ.

Norveški naučnici proučili su i eliminisali sve druge mogućnosti, poput većeg broja dece rođene u porodicama čiji roditelji imaju prosečan ili niži IQ, ili uticaja migracija, za koji su zaključili da je zanemarljiv. Inteligencija mlađih generacija pada oko dva boda svakih deset godina, i nisu krivi ni disgenika, ni migranti, već se taj pad primećuje u svakoj prosečnoj porodici.
 
Jedino preostalo objašnjenje jeste da postoji nešto u sredini u modernom društvu što decu sputava u razvoju. Flin pretpostavlja, iako za to još nema nikakvih konkretnih dokaza, da je kultura mladih stagnirala ili da je doslovno zaglupela. Izražava i zabrinutost da se kultura mladih danas fokusira primarno na mobilne telefone, računare i video-igre umesto na čitanje i međusobne razgovore.
 
Svetska zdravstvena organizacija ima još jedno jednostavnije objašnjenje – porast zagađenja vazduha. Zagađenje vazduha je danas globalno, a procenjuje se da porast mikročestica u vazduhu utiče na zdravlje čak 90 odsto svetske populacije. Globalno zagađenje moglo bi da bude odgovorno za usporavanje i zaustavljanje razvoja mladih.
 
Naslovnica.rs
 
 

Možda ti se takođe sviđa

10 znakova da imate posla sa sociopatom

Epiziotomija: u Srbiji rutinski seku žene na porođaju

Da li će veštačka inteligencija učiniti decu pametnijom

Psihijatar Aleksandar Misojčić u autorskom tekstu o narcizmu

Korisnici vejpa dijagnostikovana „kokičasta pluća“

OZNAKE:inteligencijakoeficijentzdravlje

Prijavite se za dnevni bilten

Budite u toku! Dobijajte najnovije najnovije vesti direktno u prijemno sanduče.

Prijavljivanjem prihvatate naše Uslove korišćenja i prihvatate prakse podataka u našoj Politici privatnosti. Možete otkazati pretplatu u bilo kom trenutku.
Objavi
Prethodni članak Mirjana Joković: Ratovi su biznis Mirjana Joković: Ratovi su biznis
Sledeći članak Zvezda slavila protiv Partizana u ABA liki Crvena zvezda slavila protiv Partizana u ABA ligi
Ostavite komentar Ostavite komentar

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Najnovije vesti

Ninić o šestoro uhapšenih zbog razgovora u kafani Politički progon u režiji bezbednosnih službi i tabloida
Ninić o šestoro uhapšenih zbog razgovora u kafani: Politički progon u režiji bezbednosnih službi i tabloida
Društvo 26/06/2025
Milan St. Protić Bilo bi lepo da ovaj Vidovdan bude Vidovdan pobede, a ne Vidovdan poraza
Milan St. Protić: Bilo bi lepo da ovaj Vidovdan bude Vidovdan pobede, a ne Vidovdan poraza
Društvo 26/06/2025
Šta bi mogla da znači građanska neposlušnost ako se ne ispune zahtevi studenata do Vidovdana
Šta bi mogla da znači građanska neposlušnost ako se ne ispune zahtevi studenata do Vidovdana?
Politika 26/06/2025
Tramp Sprečili smo Srbiju – Planirala je napad na Kosovo
Tramp: Sprečili smo Srbiju – Planirala je napad na Kosovo
Svet 26/06/2025

Linkovi

  • KONTAKT
  • POLITIKA PRIVATNOSTI
  • UPRAVLJANJE KOLAČIĆIMA

Vesti

  • POLITIKA
  • DRUŠTVO
  • SVET
  • KULTURA
  • SPORT

Magazin

  • BIZNIS
  • ISTORIJA
  • INTERVJU
  • TEHNOLOGIJA
  • ZDRAVLJE

Prijavite se za naš bilten

Prijavite se na naš besplatni bilten da biste odmah dobili naše najnovije članke!

NaslovnicaNaslovnica
Pratite nas
© 2024 Naslovnica.rs | Sva prava zadržana.
Prijavite se za naš bilten!

Prijavite se na naš besplatni bilten da biste odmah dobili naše najnovije članke!

Nema neželjene pošte, otkažite pretplatu u bilo kom trenutku.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Lost your password?