Korišćenjem ovog sajta prihvatate Politiku privatnosti i Uslove korišćenja.
Prihvatam
NaslovnicaNaslovnicaNaslovnica
  • Vesti
    • Politika
    • Društvo
    • Svet
    • Kultura
    • Sport
  • Magazin
    • Biznis
    • Istorija
    • Intervju
    • Tehnologija
    • Zdravlje
Čitanje: Da li su žene u praistoriji bile ravnopravne, moćne ili potlačene?
Objavi
Promena veličine fontaAa
NaslovnicaNaslovnica
Promena veličine fontaAa
  • Vesti
  • Politika
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Sport
  • Magazin
  • Biznis
  • Istorija
  • Zdravlje
  • Tehnologija
  • Intervju
Pretraga
  • Vesti
    • Politika
    • Društvo
    • Svet
    • Kultura
    • Sport
  • Magazin
    • Biznis
    • Istorija
    • Intervju
    • Zdravlje
    • Tehnologija
Pratite nas
  • O NAMA
  • KONTAKT
  • POLITIKA PRIVATNOSTI
  • UPRAVLJANJE KOLAČIĆIMA
© 2022 Foxiz News Network. Ruby Design Company. All Rights Reserved.
Istorija

Da li su žene u praistoriji bile ravnopravne, moćne ili potlačene?

Poslednja izmena: 07/10/2025 10:38
6 min čitanja
Da li su žene u praistoriji bile ravnopravne, moćne ili potlačene
Objavi

Dugo je u javnosti prisutno verovanje da su u najranijim ljudskim zajednicama žene uživale jednaka prava kao muškarci – ili čak imale vodeću ulogu – i da su ta društva bila stabilnija, harmoničnija i pravednija. Prema toj slici, tek sa usponom patrijarhata došlo je do nasilja, nejednakosti i potlačenosti žena.

Sadržaj
Naučna revolucija: drevna DNK otkriva nove slojeve istorijeMoć žene nije isto što i vlastKompleksna slika praistorijskih društavaŽene – šta zaista određuje njihovu moć?

Ova ideja, zasnovana na suprotnosti između matrijarhata i patrijarhata, dobila je na popularnosti u 19. veku kroz teorije inspirisane marksizmom i ranim arheološkim tumačenjima, iako bez čvrstih dokaza. Ipak, duboko se ukorenila u kolektivnoj svesti.

Antropolozi su, međutim, uvek bili oprezniji. Njihova istraživanja pokazivala su veliku raznolikost u odnosima polova u različitim kulturama – i savremenim i istorijskim – sugerišući da možda nikada nije postojao jedinstven model. Problem je bio u tome što su biološki tragovi davnih vremena retko mogli sa sigurnošću da otkriju pol, a kamoli društveni status.

Naučna revolucija: drevna DNK otkriva nove slojeve istorije

Pre oko dve decenije došlo je do prave prekretnice. Razvoj tehnika za izdvajanje i analizu drevne DNK omogućio je da se precizno utvrdi pol davno preminulih pojedinaca, kao i njihova srodnička povezanost. Analiza hemijskog sastava kostiju i zuba – tačnije izotopa elemenata – dodatno je pomogla naučnicima da prate kretanja i ishranu praistorijskih ljudi.

Ono što se iz tih istraživanja polako oblikuje jeste slika sveta u kojem su društva bila izuzetno raznolika – bez jasne tačke preloma sa “matrijarhalnog” na “patrijarhalni” poredak.

Prema tumačenju Fridriha Engelsa, saradnika Karla Marksa, ljudske zajednice su bile egalitarne sve dok se poljoprivreda nije proširila iz oblasti Bliskog istoka pre oko 10.000 godina. Sa prelaskom na sedentarni život i akumulaciju imovine javila se potreba da se bogatstvo brani i nasleđuje. Muškarci su, prema toj teoriji, preuzeli vodeće uloge jer su imali veću ulogu u ratovanju, a nasleđe se vremenom počelo prenositi po muškoj liniji.

Nasuprot tome, litvanska arheološkinja Marija Gimbutas u drugoj polovini 20. veka iznela je tezu da su nekada u Evropi dominirala društva usmerena ka ženskom principu – sve dok ih pre oko 5.000 godina nisu zamenili nomadski ratnici sa stepa, nosioci patrijarhalnih vrednosti.

Moć žene nije isto što i vlast

U kulturama gde se nasleđe prenosilo po ženskoj liniji (matrilinearno) i gde su žene ostajale u zajednici rođenja (matrilokalno), njihova društvena pozicija često je bila snažnija. Međutim, to nije uvek značilo i formalnu moć odlučivanja. U mnogim slučajevima, vlast su ipak zadržavali muškarci – ali braća i ujaci, a ne muževi.

Primera ima širom sveta. U kanjonu Čako (Novi Meksiko), genetička istraživanja iz 2017. godine otkrila su postojanje moćne matrilinearne elite pre više od hiljadu godina. Slična zajednica otkrivena je i u Kini, gde je matrilinearni sistem opstao hiljadama godina pre naše ere. Takva društva postojala su na svim kontinentima još od početaka poljoprivrede.

Kompleksna slika praistorijskih društava

Uprkos napretku genetike, odnosi moći među polovima u praistoriji ostaju enigma. Naučnici sve češće postavljaju pitanje – šta zapravo znači “moć”? Da li je kraljica koja ne vlada formalno, ali utiče na odluke kroz savetovanje i pokroviteljstvo, manje moćna od kralja?

Arheološki nalazi iz bronzanog doba ukazuju na zajedničke vladare – muškarce i žene – dok kasniji zapisi svedoče o ženskim figurama koje su kroz “meku moć” oblikovale politiku i društvo. Kod naroda Mosuo u Kini, žene su i danas glave porodice, upravljaju ekonomijom, iako formalna politika ostaje muški domen.

Čak i među životinjama, društvene dinamike nisu jednostavne. Primatolog Frans de Val u knjizi Different opisuje kako su ženke šimpanzi, poput čuvene Mame, imale ključnu ulogu u formiranju hijerarhije.

Žene – šta zaista određuje njihovu moć?

Iako je Engelsova teorija o vezi bogatstva i patrilinearnih sistema i dalje relevantna, novija istraživanja pokazuju da način života i ekonomska struktura imaju ogroman uticaj. Prelazak sa poljoprivrede na tržišnu ekonomiju, kao na Tibetu, često dovodi do smanjenja matrilinearnih običaja i većeg izjednačavanja polova.

Ratovi i sukobi takođe oblikuju društvene odnose. Prema istraživačima sa Univerziteta Jejl, unutrašnji konflikti favorizuju patrilokalne zajednice, jer one žele da zadrže sinove u blizini.

Sve više dokaza pokazuje da su žene u praistoriji bile lovci, ratnice i šamani. Nisu bile isključene iz ključnih društvenih uloga. Iako su formalne vladarke bile retke, njihovo prisustvo nije bilo izuzetak.

Najnoviji genetički podaci iz Britanije otkrivaju tragove matrilinearnih sistema u gvozdenom dobu, dok arheološki nalazi žena ratnica i rimski zapisi o keltskim poglavicama sugerišu da su žene u keltskim društvima imale i simboličnu i stvarnu moć.

Danas, matrilinearna društva poput Mosuo u Kini ili Hopija u Arizoni sve su ređa, ali njihovo postojanje svedoči o tome da modeli rodne ravnoteže nisu mit, već deo stvarne istorije čovečanstva. Ona nas podsećaju da ni jedno društvo nije nepromenljivo – i da su odnosi moći uvek rezultat izbora, okolnosti i kulture, a ne biološke nužnosti.

Naslovnica
Foto: YouTube printscreen

Možda ti se takođe sviđa

Kako se kroz istoriju menjao krevet i način na koji spavamo

Nova ekspedicija pokušava da reši misteriju gde je nestao avion Amelije Erhart

Peti oktobar kao lekcija: Srbija i dalje u pitanjima o regularnosti izbora

Dve naučnice poreklom iz Srbije među 50 žena koje menjaju nauku

Drugi svetski rat počeo je napadom na Poljsku: Kako je 1. septembar 1939. promenio svet

OZNAKE:družtvoistorijapraistorijažene

Prijavite se za dnevni bilten

Budite u toku! Dobijajte najnovije najnovije vesti direktno u prijemno sanduče.

Prijavljivanjem prihvatate naše Uslove korišćenja i prihvatate prakse podataka u našoj Politici privatnosti. Možete otkazati pretplatu u bilo kom trenutku.
Objavi
Prethodni članak Medijski rat protiv Petog oktobra Medijski rat protiv Petog oktobra
Sledeći članak Košarka, to je Partizan - Knjiga o mitu, duhu i transformaciji kluba Košarka, to je Partizan – Knjiga o mitu, duhu i transformaciji kluba
Ostavite komentar Ostavite komentar

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Najnovije

Traži se razrešenje Nenada Stefanovića zbog ozbiljnih propusta u istrazi slučaja zvučni top
Traži se razrešenje Nenada Stefanovića zbog ozbiljnih propusta u istrazi slučaja „zvučni top“
Politika 11/11/2026
Ko stoji iza firme Milenijum Tim
Ko stoji iza firme Milenijum Tim?
Društvo 11/11/2026
Studenti upozorili sportske funkcionere Svako ko pokuša da zloupotrebi sport snosiće odgovornost
Studenti upozorili sportske funkcionere: Svako ko pokuša da zloupotrebi sport snosiće odgovornost
Sport 11/11/2026
Studentska lista traži zaustavljanje plana za širenje rudnika u Boru
Studentska lista traži zaustavljanje plana za širenje rudnika u Boru
Biznis 10/11/2026
Pisac M. Džon Harison postao najstariji dobitnik Bukerove nagrade u istoriji
Pisac M. Džon Harison postao najstariji dobitnik Bukerove nagrade u istoriji
Kultura 10/11/2026
Prvi čovek Nvidije priznao neverstvo, ali se sumnja da je njegova ljubavnica kineska špijunka
Prvi čovek Nvidije priznao neverstvo, ali se sumnja da je njegova ljubavnica kineska špijunka
Tehnologija 10/11/2026
Svi Telekom mediji Koliko državu košta Informer i drugi mediji i da li neko kontroliše finansije
Svi Telekom mediji: Koliko državu košta Informer i drugi mediji i da li neko kontroliše finansije?
Društvo 09/11/2026
Demokrate preuzimaju Kongres Šta Tramp još može, a gde će mu biti vezane ruke
Demokrate preuzimaju Kongres: Šta Tramp još može, a gde će mu biti vezane ruke
Svet 06/11/2026

Linkovi

  • O NAMA
  • KONTAKT
  • POLITIKA PRIVATNOSTI
  • UPRAVLJANJE KOLAČIĆIMA

Vesti

  • POLITIKA
  • DRUŠTVO
  • SVET
  • KULTURA
  • SPORT

Magazin

  • BIZNIS
  • ISTORIJA
  • INTERVJU
  • TEHNOLOGIJA
  • ZDRAVLJE

Prijavite se za naš bilten

Prijavite se na naš besplatni bilten da biste odmah dobili naše najnovije članke!

NaslovnicaNaslovnica
Pratite nas
© 2024–2026 Naslovnica.rs | Sva prava zadržana.
Prijavite se za naš bilten!

Prijavite se na naš besplatni bilten da biste odmah dobili naše najnovije članke!

Nema neželjene pošte, otkažite pretplatu u bilo kom trenutku.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Lost your password?