Korišćenjem ovog sajta prihvatate Politiku privatnosti i Uslove korišćenja.
Prihvatam
NaslovnicaNaslovnicaNaslovnica
  • Vesti
    • Politika
    • Društvo
    • Svet
    • Kultura
    • Sport
  • Magazin
    • Biznis
    • Istorija
    • Intervju
    • Tehnologija
    • Zdravlje
Čitanje: Crna Gora slavi dvadeset godina od razlaza sa Srbijom
Objavi
Promena veličine fontaAa
NaslovnicaNaslovnica
Promena veličine fontaAa
  • Vesti
  • Politika
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Sport
  • Magazin
  • Biznis
  • Istorija
  • Zdravlje
  • Tehnologija
  • Intervju
Pretraga
  • Vesti
    • Politika
    • Društvo
    • Svet
    • Kultura
    • Sport
  • Magazin
    • Biznis
    • Istorija
    • Intervju
    • Zdravlje
    • Tehnologija
Pratite nas
  • O NAMA
  • KONTAKT
  • POLITIKA PRIVATNOSTI
  • UPRAVLJANJE KOLAČIĆIMA
© 2022 Foxiz News Network. Ruby Design Company. All Rights Reserved.
Istorija

Crna Gora slavi dvadeset godina od razlaza sa Srbijom

Poslednja izmena: 18/05/2026 10:26
4 min čitanja
Crna Gora slavi dvadeset godina od razlaza sa Srbijom
Objavi

Dvadeset godina nakon referenduma kojim je Crna Gora obnovila nezavisnost, jasno je da se ne razdvajaju samo države, već i politički modeli koji su iz zajedničke državne zajednice nastali. Iako je glasanje 2006. godine formalno bilo crnogorsko pitanje, njegov ishod je trajno preoblikovao i Srbiju — bez ikakvog referenduma u Beogradu.

Tesna većina od 55,5 odsto za nezavisnost otvorila je novu državnu fazu u Podgorici, dok je u Beogradu zatvoren jedan politički okvir koji je deceniju i po pokušavao da opstane u različitim formama jugoslovenske državnosti.

Dve decenije kasnije, rezultat tog razlaza više ne deluje kao administrativna činjenica, već kao politička linija podele dva različita sistema odlučivanja, prioriteta i spoljnopolitičkih izbora.

Crna Gora je u međuvremenu postala članica NATO-a i formalno najnapredniji kandidat za ulazak u Evropsku uniju u regionu. Srbija, iako nominalno lider po veličini i ekonomskom kapacitetu na Zapadnom Balkanu, ostala je u dugotrajnom režimu pregovaranja koji se godinama ne pretvara u stvarno približavanje članstvu.

Bivši posrednik u referendumu, slovački diplomata František Lipka, ocenjuje da je razdvajanje omogućilo Crnoj Gori da ubrza institucionalnu transformaciju i jasno se spoljnopolitički pozicionira. Srbija, nasuprot tome, ostaje u prostoru balansiranja između Brisela, Moskve i Pekinga, uz politiku koja formalno ne odustaje od EU, ali je u praksi ne tretira kao jedinu stratešku opciju.

Ta razlika nije samo diplomatska. Ona se vidi u načinu funkcionisanja institucija, u brzini reformi i u stepenu političke koncentracije moći.

Crna Gora je, uprkos napretku u evropskim integracijama, ostala duboko politički polarizovana zemlja sa slabim institucijama i stalnim unutrašnjim prekomponovanjima vlasti. Međutim, ključna razlika u odnosu na Srbiju je u tome što se smene vlasti dešavaju — makar i kroz krhke i konfliktne političke cikluse.

U Srbiji, nasuprot tome, već godinama postoji visoka koncentracija političke moći i stabilna dominacija jedne političke strukture, uz slabije izraženu smenjivost vlasti i ograničen prostor za institucionalnu autonomiju. U takvom sistemu, evropske integracije funkcionišu više kao deklarativni okvir nego kao realni politički proces sa jasnim krajnjim ishodom.

Zajednički imenitelj obe države ostaju problemi koje nijedna tranzicija nije rešila — korupcija, slabe institucije i organizovani kriminal. Razlika je u načinu na koji se ti problemi politički tretiraju: kao sistemska prepreka u reformskom procesu ili kao politički kontrolisan rizik koji se upravlja bez suštinskih promena sistema.

Spoljnopolitičke razlike dodatno produbljuju ovu sliku. Crna Gora je jasno ušla u evroatlantski okvir, dok Srbija i dalje održava višeslojnu spoljnu politiku u kojoj se evropska agenda kombinuje sa odnosima prema državama koje su u direktnom političkom konfliktu sa EU i NATO.

Rezultat je asimetrija u percepciji napretka. Dok se Crna Gora, uprkos unutrašnjim krizama, i dalje posmatra kao zemlja koja se kreće ka EU, Srbija se sve češće opisuje kao država u dugotrajnoj političkoj stagnaciji — ne zbog odsustva reformi, već zbog njihove ograničene političke primene.

U tom smislu, referendum iz 2006. godine danas izgleda manje kao kraj zajedničke države, a više kao početak dva različita politička eksperimenta. Jednog koji je, uz sve slabosti, zadržao jasan spoljnopolitički pravac, i drugog koji i dalje pokušava da definiše sopstveni strateški okvir.

Dve decenije kasnije, zajednička istorija Srbije i Crne Gore ostaje snažna, ali političke logike koje ih vode više nisu uporedive. Ono što ih i dalje povezuje nije isti put, već isti — nedovršeni proces transformacije država nastalih iz iste političke prošlosti.

Naslovnica
Foto: YouTube printscreen

Možda ti se takođe sviđa

Noć koja je promenila Srbiju: Majski prevrat između političke modernizacije i nasleđa nasilja

Vila na Dedinju: Kako je dom Ane Brnabić postao simbol jedne zaboravljene beogradske sudbine

U Kuli su birači dovedeni u zabludu fantomskom listom “Mladi za Kulu”

Srpski Termopil: Bitka u kojoj je poginuo Zeka Buljubaša

Birački odbori u Srbiji: politička matematika od 16.000 ljudi za jedan izborni dan

OZNAKE:BalkanCrna Goraeupolitikarazlazreferendumsrbijazajednica

Prijavite se za dnevni bilten

Budite u toku! Dobijajte najnovije najnovije vesti direktno u prijemno sanduče.

Prijavljivanjem prihvatate naše Uslove korišćenja i prihvatate prakse podataka u našoj Politici privatnosti. Možete otkazati pretplatu u bilo kom trenutku.
Objavi
Prethodni članak Može li Dačić uopšte da podnese ostavku Može li Dačić uopšte da podnese ostavku?
Sledeći članak Vaterpolo bojkot nije samo sportski Vaterpolo bojkot nije samo sportski
Ostavite komentar Ostavite komentar

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Najnovije

Mundijal je počeo. Šakira je pevala, Asteka je grmela, a prva pukotina već se pojavila na tribinama
Mundijal je počeo. Šakira je pevala, Asteka je grmela, a prva pukotina već se pojavila na tribinama
Sport 12/06/2026
Čovek koji vredi kao država Kako je Ilon Mask postao prvi bilioner u istoriji
Čovek koji vredi kao država: Kako je Ilon Mask postao prvi bilioner u istoriji
Biznis 12/06/2026
Noć koja je promenila Srbiju Majski prevrat između političke modernizacije i nasleđa nasilja
Noć koja je promenila Srbiju: Majski prevrat između političke modernizacije i nasleđa nasilja
Istorija 11/06/2026
Vila na Dedinju Kako je dom Ane Brnabić postao simbol jedne zaboravljene beogradske sudbine
Vila na Dedinju: Kako je dom Ane Brnabić postao simbol jedne zaboravljene beogradske sudbine
Društvo 11/06/2026
Novi Yugo mogao bi da stigne već naredne godine
Novi „Yugo“ mogao bi da stigne već naredne godine
Tehnologija 10/06/2026
Emir Kusturica počinje snimanje novog filma Čuružanka
Emir Kusturica počinje snimanje novog filma „Čuružanka“
Kultura 10/06/2026
U Kuli su birači dovedeni u zabludu fantomskom listom Mladi za Kulu
U Kuli su birači dovedeni u zabludu fantomskom listom “Mladi za Kulu”
Politika 10/06/2026
Venera, Jupiter, Merkur i Mesečev srp u istom delu neba
Venera, Jupiter, Merkur i Mesečev srp u istom delu neba
Tehnologija 09/06/2026

Linkovi

  • O NAMA
  • KONTAKT
  • POLITIKA PRIVATNOSTI
  • UPRAVLJANJE KOLAČIĆIMA

Vesti

  • POLITIKA
  • DRUŠTVO
  • SVET
  • KULTURA
  • SPORT

Magazin

  • BIZNIS
  • ISTORIJA
  • INTERVJU
  • TEHNOLOGIJA
  • ZDRAVLJE

Prijavite se za naš bilten

Prijavite se na naš besplatni bilten da biste odmah dobili naše najnovije članke!

NaslovnicaNaslovnica
Pratite nas
© 2026 Naslovnica.rs | Sva prava zadržana.
Prijavite se za naš bilten!

Prijavite se na naš besplatni bilten da biste odmah dobili naše najnovije članke!

Nema neželjene pošte, otkažite pretplatu u bilo kom trenutku.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Lost your password?