Korišćenjem ovog sajta prihvatate Politiku privatnosti i Uslove korišćenja.
Prihvatam
NaslovnicaNaslovnicaNaslovnica
  • Vesti
    • Politika
    • Društvo
    • Svet
    • Kultura
    • Sport
  • Magazin
    • Biznis
    • Istorija
    • Intervju
    • Tehnologija
    • Zdravlje
Čitanje: Svet između prenatrpanosti i nestajanja
Objavi
Promena veličine fontaAa
NaslovnicaNaslovnica
Promena veličine fontaAa
  • Vesti
  • Politika
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Sport
  • Magazin
  • Biznis
  • Istorija
  • Zdravlje
  • Tehnologija
  • Intervju
Pretraga
  • Vesti
    • Politika
    • Društvo
    • Svet
    • Kultura
    • Sport
  • Magazin
    • Biznis
    • Istorija
    • Intervju
    • Zdravlje
    • Tehnologija
Pratite nas
  • KONTAKT
  • POLITIKA PRIVATNOSTI
  • UPRAVLJANJE KOLAČIĆIMA
© 2022 Foxiz News Network. Ruby Design Company. All Rights Reserved.
Svet

Svet između prenatrpanosti i nestajanja

Poslednja izmena: 20/10/2025 11:24
4 min čitanja
Objavi

Dok se Evropa i Azija suočavaju sa istorijskim padom fertiliteta, Afrika doživljava demografski bum koji će u narednim decenijama oblikovati čitav svet. Projekcije Ujedinjenih nacija pokazuju da će do 2100. godine na Zemlji živeti oko 10,2 milijarde ljudi – gotovo polovina njih rođena u Africi. Porast od čak 147% na ovom kontinentu u potpunosti će nadoknaditi pad populacije u Americi, Evropi i Aziji.

Sadržaj
Svet od straha od prenatrpanosti do straha od nestankaOd Tokija do Lagosa: jedan svet i dve stvarnostiUloga tehnologije i veštačke inteligencijeDa li je manje – zapravo više?

Svet od straha od prenatrpanosti do straha od nestanka

Pre samo nekoliko decenija svet je strepeo od eksplozije stanovništva. Danas, paradoksalno, mnoge razvijene zemlje strahuju od suprotnog – od demografskog pražnjenja. Globalna stopa fertiliteta prepolovljena je u poslednjih 60 godina, pa mnoge države beleže manje rođenih nego umrlih. To otvara čitav niz pitanja: ko će puniti penzione fondove, ko će raditi u fabrikama, a ko brinuti o starima?

Ekonomisti upozoravaju da manji broj radnika može usporiti rast i povećati fiskalne pritiske, dok demografi ističu da opadanje fertiliteta ne mora nužno biti katastrofa. Naprotiv – ako društvo uspe da poveća produktivnost i tehnološki napredak, manja populacija može značiti veći kvalitet života.

Od Tokija do Lagosa: jedan svet i dve stvarnosti

Dok Japan, Južna Koreja i Italija beleže istorijski niske stope rađanja (ispod 1,2 deteta po ženi), subsaharska Afrika ostaje na suprotnom polu – sa stopom od preko 4 deteta po ženi. Ta razlika oblikuje ne samo demografsku mapu sveta, već i globalnu ekonomsku neravnotežu. U Nigeriji je, na primer, više od 90% stanovništva nezaposleno ili radi u sivoj ekonomiji. Brzi rast stanovništva nije doneo „demografsku dividendu“, već preopterećene gradove i hroničnu nezaposlenost.

S druge strane, zemlje sa niskim fertilitetom suočene su s rastućim udelom starijih osoba. Do 2050. godine u Evropi bi broj penzionera mogao dostići polovinu broja radno sposobnih građana. Ipak, neki stručnjaci smatraju da problem nije u broju ljudi, već u produktivnosti i organizaciji rada – uz postepeno pomeranje starosne granice za penziju i rast upotrebe automatizacije, društva bi mogla ublažiti posledice starenja.

Svet između prenatrpanosti i nestajanja
Globalni pad fertiliteta

Uloga tehnologije i veštačke inteligencije

Veštačka inteligencija mogla bi biti presudni faktor u novom demografskom pejzažu. Automatizacija već zamenjuje milione radnih mesta, ali istovremeno stvara i nove sektore. U budućnosti, manje od 1% populacije moglo bi proizvoditi svu hranu, dok bi industrijska proizvodnja postala gotovo potpuno automatizovana. Međutim, prednosti tehnološkog napretka neravnomerno se raspoređuju: najveću korist imaju vlasnici kapitala, dok niže kvalifikovani radnici trpe pad plata.

Zato paradoks savremenog sveta postaje očigledan – dok jedni brinu da će ljudi nestati, drugi se bore s previše njih i premalo posla.

Da li je manje – zapravo više?

Dugoročno, održiv pad populacije mogao bi imati i pozitivne efekte. Manje ljudi znači manji pritisak na prirodne resurse, manje zagađenje i sporije klimatske promene. Istovremeno, smanjenje konkurencije za stanovanje i infrastrukturu moglo bi smanjiti nejednakosti i povećati kvalitet života.

Ekonomska istorija pokazuje da bogatstvo ne stvara brojnost, već obrnuto – kada društva postanu prosperitetna i obrazovana, ljudi prirodno biraju da imaju manje dece. To nije znak slabosti, već slobode izbora. U društvima gde su žene obrazovane i imaju kontrolu nad svojim životom, fertilitet se stabilizuje ispod 2,0 deteta po ženi.

U tom smislu, pitanje budućnosti čovečanstva ne svodi se na to koliko nas ima – već kako živimo. Ako tehnologija i društvene institucije budu sposobne da prate demografske promene, svet sa manje ljudi mogao bi biti ne samo održiviji, već i pravedniji.

Naslovnica
Foto: YouTube printscreen

Možda ti se takođe sviđa

Trampov mirovni sporazum

Donald Tramp uvodi rekordnu taksu na H-1B vize i „zlatni karton“ za investitore

Čarli Kirk i njegova smrt uzburkali su SAD

Preminuo Patrik Hemingvej, sin Ernesta Hemingveja i čuvar njegovog književnog dela

Objavljena Epstinova rođendanska knjiga sa čestitkom koju je navodno potpisao Donald Tramp

OZNAKE:demografijafertilitetstanovništvostarenjesvetUjedinjene nacije

Prijavite se za dnevni bilten

Budite u toku! Dobijajte najnovije najnovije vesti direktno u prijemno sanduče.

Prijavljivanjem prihvatate naše Uslove korišćenja i prihvatate prakse podataka u našoj Politici privatnosti. Možete otkazati pretplatu u bilo kom trenutku.
Objavi
Prethodni članak Poverenje u državu gubi se kroz naslovne strane Poverenje u državu gubi se kroz naslovne strane
Sledeći članak Da li je Vučićeva najava vakcine protiv raka samo još jedna manipulacija Da li je Vučićeva najava vakcine protiv raka samo još jedna manipulacija?
Ostavite komentar Ostavite komentar

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Najnovije vesti

Sve više milijardi za Nacionalni stadion, a sve manje odgovora
Sve više milijardi za Nacionalni stadion, a sve manje odgovora
Politika 20/10/2025
Da li je Vučićeva najava vakcine protiv raka samo još jedna manipulacija
Da li je Vučićeva najava vakcine protiv raka samo još jedna manipulacija?
Zdravlje 20/10/2025
Poverenje u državu gubi se kroz naslovne strane
Poverenje u državu gubi se kroz naslovne strane
Društvo 17/10/2025
Rubikova kocka 21. veka
Rubikova kocka 21. veka
Tehnologija 17/10/2025

Linkovi

  • KONTAKT
  • POLITIKA PRIVATNOSTI
  • UPRAVLJANJE KOLAČIĆIMA

Vesti

  • POLITIKA
  • DRUŠTVO
  • SVET
  • KULTURA
  • SPORT

Magazin

  • BIZNIS
  • ISTORIJA
  • INTERVJU
  • TEHNOLOGIJA
  • ZDRAVLJE

Prijavite se za naš bilten

Prijavite se na naš besplatni bilten da biste odmah dobili naše najnovije članke!

NaslovnicaNaslovnica
Pratite nas
© 2024 Naslovnica.rs | Sva prava zadržana.
Prijavite se za naš bilten!

Prijavite se na naš besplatni bilten da biste odmah dobili naše najnovije članke!

Nema neželjene pošte, otkažite pretplatu u bilo kom trenutku.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Lost your password?