Predlog izmene Krivičnog zakonika u Srbiji izazvao je zabrinutost jer, prema kritikama, vlast pokušava da pravne norme prilagodi sopstvenim interesima, omogućavajući strožije kažnjavanje neistomišljenika. Pritom se ide korak dalje od dosadašnje prakse.
Na proleće 2025. godine kolumnista Peščanika Dejan Ilić priveden je i zadržan u pritvoru jer je javno izneo svoje političko mišljenje, koje je policija interpretirala kao „poziv na izazivanje nereda“. Konkretno, razlog pritvaranja bio je član 343 Krivičnog zakonika, koji propisuje odgovornost za izjave koje se tumače kao pretnja ili podstrek na nasilje.
Širenje odgovornosti na digitalne sadržaje
Predlog izmena uvodi i član 343a, koji definiše krivično delo pod nazivom „objavljivanje materijala kojima se savetuje izvršenje krivičnog dela“. Advokat Rodoljub Šabić upozorava da je ovakva odredba nepotrebna i otvorena za zloupotrebu: „Odredba je formulisana krajnje nejasno i može se primeniti izuzetno široko, što stvara prostor za ozbiljna kršenja ljudskih prava.“
Prema novoj odredbi, svako ko učini dostupnim materijal koji sadrži savete ili uputstva za izvršenje krivičnog dela, putem interneta ili na drugi način, mogao bi biti kažnjen zatvorom do tri godine. Ovo se ne odnosi samo na one koji direktno šire lažne informacije ili pozive na nasilje, već i na osobe koje, na primer, proslede fotografije, video ili audio snimke koje će kasnije biti objavljene. Materijal se pri tome definiše kao „svaki sadržaj zvučnog ili vizuelnog karaktera koji sadrži uputstva ili savete“.
Šabić ističe da nema opravdanja za uvođenje ovog novog krivičnog dela, jer postojeći zakon (član 35) već predviđa odgovornost za pomaganje u izvršenju krivičnih dela, uključujući davanje saveta ili uputstava. „Predlog je suvišan i nejasan, a definicija materijala ostavlja prostor za proizvoljna tumačenja“, upozorava Šabić.
Profesorka Pravnog fakulteta u Beogradu Vanja Bajović izjavila je povodom izmena Krivičnog zakonika da se vraćamo na isti period prošle godine, kada su pokušali isto. Ona kaže da je posebno opasno što zakonodavac inkriminiše i svesno pristupanje nekom materijalu za koji se smatra da je poziv na izvršenje krivičnog dela.”Dovoljno je da lajkujete takav sadržaj na društvenim mrežama i on će biti dokaz da ste svesno pristupili tom materijalu. Na taj način se guše građanske slobode”, istakla je Bajović.
Nejasnoće u primeni Krivičnog zakonika
Jedno od ključnih pitanja je šta se tačno smatra „materijalom sa uputstvima i savetima za izvršenje krivičnog dela“. Da li to može biti sudska presuda koja opisuje izvršenje dela, kriminalistički roman, ili čak samo priča? Šabić dodaje da bi se, prema ovoj logici, mogli goniti i ljudi koji jednostavno podele nečiju objavu na društvenim mrežama. „Izgleda kao da se vraćamo u vreme inkvizicije – kažnjavanje bi moglo da sledi čak i zbog samog čitanja ili slušanja teksta“, ocenjuje on.
Vlada i Ministarstvo pravde su sličan predlog već razmatrali 2024. godine, ali su od njega odustali nakon oštrih kritika. Sada, tvrdi Šabić, pokušava se ista strategija kroz preciznije formulisan tekst i nabrajanje krivičnih dela na koja se odredba odnosi, ali suštinski cilj ostaje isti.
Nacrt predviđa i novo krivično delo – javno odobravanje, negiranje ili značajno umanjenje krivičnog dela za koje se može izreći kazna doživotnog zatvora ako je izvršenje utvrđeno pravosnažnom sudskom presudom, i ako takvo izražavanje može dovesti do nasilja.
“Ako sud nekog osudi za teško krivično delo, za koje je propisana kazna doživotnog zatvor, zabranjeno je da komentarišete, javno negirate i dovodite u sumnju, što je pravno neutemeljeno i dovodi u pitanje institut vanrednih pravnih lekova”, navela je profesorka Bajović.
Takođe, do sada je iznošenje ličnih i porodičnih prilika u javnost već bilo krivično delo, ali sada se, navodi Bajović uvodi da nije krivično odgovoran novinar ili neki medij ako kaže da to što je iznosio nije učinio u nameri da naškodi časti ugledu tog lica. “Svako može da tvrdi da nije imao zlu nameru, a oštećeni mora da dokazuje da je imao nameru da mu naškodi”, navela je Bajović ocenjujući da ta zakonska odredba štiti tabloidno novinarstvo.
Ove populističke mere dovode do praktično do ozakonjenja diktature.
Naslovnica
Foto: YouTube printscreen