Prestižna Zlatna palma u Kanu dodeljena je filmu “Bila je to samo nesreća” (It Was Just an Accident), koji je režirao iranski reditelj Jafar Panahi, što je izazvalo reakcije u Iranu i širom globalne iranske dijaspore.
Priznanje na 78. Filmskom festivalu u Cannesu predstavlja značajnu prekretnicu za Panahija, reditelja dugo poznatog po svom disidentskom stavu i kreativnom otporu suočenom s vladinom cenzurom.
Panahi, koji se ranije suočio sa zatvorskom kaznom i zabranom putovanja koju su nametnule iranske vlasti, iskoristio je svoj govor o prihvatanju nagrade kako bi pozvao na jedinstvo među Irancima u težnjama za slobodom.
Nakon objave, preko 150 umjetnika, pisaca i aktivista civilnog društva iz Irana i inostranstva izdalo je zajedničku izjavu u kojoj slave Panahijevo dostignuće. Pohvalili su njegovu “upornost i kreativnost” i opisali nagradu kao dokaz da “glas istine i umjetnosti nikada neće biti utišan pred ugnjetavanjem”.
Podrška nezavisnoj kinematografiji
“Ova nagrada je svojevrsna podrška nezavisnoj kinematografiji izvan nadzora i pravila Islamske republike”, rekla je Mana Neyestani, iranska karikaturistkinja sa sjedištem u Francuskoj i jedna od potpisnica izjave, za Radio Slobodna Evropa (RSE).
“Istovremeno, podržava pokret iranskog naroda koji traži slobodu”, kazala je.
Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot nazvao je nagradu “simbolom otpora protiv ugnjetavanja i tiranije iranskog režima” i rekao da ona “oživljava nadu u srcima svih boraca za slobodu širom svijeta”.
Barrotov komentar doveo je do toga da je iransko Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo francuskog otpravnika poslova, osuđujući ministrove izjave kao “neosnovane tvrdnje”.
Slično tome, državni mediji u Iranu nisu bili impresionirani Panahijevim postignućem, odbacujući nagradu kao politički manevar koji su orkestrirali Kan i strani glumci.
Iranska pravosudna novinska agencija Mizan opisala je dodjelu Panahijevog filma kao dokaz da je “Zlatna palma u Kanu upala u zamku političkih igara”, dodajući da je Barrotova poruka bila “dio unaprijed isplaniranog političkog scenarija u Kanu, koji će biti izvršen uz pomoć antiiranskih glumaca”.
Reditelj Jafar Panahi doneo je prekretnicu za iransku kinematografiju
Ipak, neki iranski mediji priznali su historijsku prirodu Panahijeve pobjede, opisujući je kao prekretnicu za iransku kinematografiju.
Značajno je da je film “”Bila je to samo nesreća”” produciran tajno, izvan službenih kanala, a Panahi je film posvetio zabranjenim iranskim filmskim stvaraocima – posebno ženama – koje su se suočile s progonom zbog podrške pokretu “Žena, život, sloboda”.
Panahi je novinarima u Kanu rekao da će se odmah nakon dodjele nagrada vratiti u Iran, a rano ujutro 26. maja sletio je na Međunarodni aerodrom “Imam Homeini” u Teheranu, uz ovacije svojih pristalica.
Pobjeda u Kanu dolazi usred pojačanih vladinih represija nad umjetnicima i aktivistima u Iranu, posebno nakon protesta za ženska prava 2022. godine. Mnogim ženama filmskim stvaraocima i glumicama zabranjen je rad ili putovanje, a neke su se suočile sa pravnim posljedicama zbog prkosa državnim ograničenjima.
Prije početka festivala u Kanu, izvori Radija Farda izvijestili su da se tvorci filma “Bila je to samo nesreća” suočavaju s povećanim pritiskom, uključujući kontakte sigurnosnih organizacija i pozive na ispitivanje.
Panahijeva Zlatna palma je tek druga u historiji iranske kinematografije, nakon filma “Okus trešnje” (Taste Of Cherry) Abbasa Kiarostamija iz 1997. godine.
Ovom pobjedom, Panahi se pridružuje samo trojici drugih filmskih stvaralaca u historiji – Michelangelu Antonioniju, Robertu Altmanu i Henri-Georgesu Clouzotu – u osvajanju “trostruke krune” evropske kinematografije: Zlatna palma u Kanu za film “Bila je to samo nesreća”, Zlatni medvjed u Berlinu za film “Taksi” (Taxi) i Zlatni lav u Veneciji za film “Krug” (The Circle).
Izvor: Radio Slobodna Evropa
Foto: YouTube printscreen