Korišćenjem ovog sajta prihvatate Politiku privatnosti i Uslove korišćenja.
Prihvatam
NaslovnicaNaslovnicaNaslovnica
  • Vesti
    • Politika
    • Društvo
    • Svet
    • Kultura
    • Sport
  • Magazin
    • Biznis
    • Istorija
    • Intervju
    • Tehnologija
    • Zdravlje
Čitanje: Alojzije Stepinac: svetac ili zločinac?
Objavi
Promena veličine fontaAa
NaslovnicaNaslovnica
Promena veličine fontaAa
  • Vesti
  • Politika
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Sport
  • Magazin
  • Biznis
  • Istorija
  • Zdravlje
  • Tehnologija
  • Intervju
Pretraga
  • Vesti
    • Politika
    • Društvo
    • Svet
    • Kultura
    • Sport
  • Magazin
    • Biznis
    • Istorija
    • Intervju
    • Zdravlje
    • Tehnologija
Pratite nas
  • KONTAKT
  • POLITIKA PRIVATNOSTI
  • UPRAVLJANJE KOLAČIĆIMA
© 2022 Foxiz News Network. Ruby Design Company. All Rights Reserved.
Istorija

Alojzije Stepinac: svetac ili zločinac?

Poslednja izmena: 10/02/2024 13:51
7 min čitanja
Alojzije Stepinac svetac ili zločinac
Objavi

„U ime naroda, optuženi Alojzije Stepinac – kriv je”, tim rečima počinje prva tačka presude iz 1946. protiv nadbiskupa Alojzija Stepinca, do tada prvog čoveka Katoličke crkve u Hrvatskoj, danas jednog od najkontroverznijih ljudi u modernoj istoriji Balkana.

Ovako počinje svoj tekst novinarka Jelena Subin u svom autorskom tekstu za BBC Srbija. Stepincu se na teret stavljalo što je 1941, dok je Evropa gorela u Drugom svetskom ratu, čestitao stvaranje Nezavisne Države Hrvatske (NDH), uspostavljene na prostoru današnje Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srema u Vojvodini, uz punu saradnju nacističke Nemačke.

U zvaničnoj presudi navodi se i da je „Stepinac posetio krvnika Ante Pavelića”, osnivača ustaškog pokreta, koji je bio na čelu NDH. Marionetska država NDH uspostavila je jednopartijski režim i krenula u obračun sa više od milion pravoslavnih Srba u Hrvatskoj.

Ideja je bila da se deo Srba preobrati u katoličanstvo, dok su drugi bili proterani ili brutalno ubijeni, BBC Srbija citira enciklopediju Britanika. Stepinac je na suđenju rekao da mu je savest čista i da nema ničeg što bi samom sebi zamerio. 

Decenijama kasnije, o njegovoj savesti, ali i krivici, i dalje se spore zvaničnici Srbije i Hrvatske, Srpska pravoslavna crkva i Katolička crkva u Hrvatskoj, kao i brojni istoričari.

„Stepinac sigurno nije bio odgovoran za zločine ustaša”, kaže Rori Jomens, britanski istoričar koji se bavi proučavanjem ustaškog pokreta i NDH, za BBC na srpskom. „Zaista je pokušao da spasi ljude, uglavnom Jevreje, koji su pokršteni u katolicizam. Međutim, njegovi dnevnici jasno pokazuju da je Srbe u Hrvatskoj doživljavao kao jeretike, kao i da je njegova kritika ustaškog režima bila slaba, skoro nepostojeća. Mogao je da učini mnogo više da progovori, naročito protiv antisrpske i antijevrejske politike u NDH”.

Sveštenik koji deli Balkan

U Hrvatskoj na Stepinca gledaju da je nevin završio u zatvoru i da se radi o svecu, a u Srbiji je on apsolutno zlo, ratni zločinac, ustaša i neko ko je učestvovao u genocidu nad Srbima.

Na većini fotografija iz perioda NDH, Stepinac je hladnog i oštrog pogleda. Mršav, upalih obraza, izuzetno zategnutog lica i dubokih zalizaka, te 1946. je smireno, bez previše mimike i pokreta lica, sačekao presudu, svedoče fotografije sa suđenja.

Zanimljivo je da je Stepinac u vreme Prvog svetskog rata bio u austrougarskoj vojsci, a kasnije se priključio dobrovoljačkoj jugoslovenskoj legiji, pa je položio zakletvu srpskom kralju Petru Karađorđeviću i uputio se na Solunski front.

Stepinac, rođen 8. maja 1898. u selu Krašić. posle rata upisuje Agronomski fakultet u Zagrebu, ali ga brzo napušta. Tek 1924. odlučuje da postane sveštenik, i šest godina kasnije, pristupa crkvi.

Politička napetost u zemlji kulminira 20. juna 1928. kada je srpski političar Puniša Račić upucao grupu poslanika Hrvatske seljačke stranke, među kojima i lidera partije Stjepana Radića. Hrvatski poslanici povlače se iz parlamenta, a 6. januara 1929. kralj Aleksandar Karađorđević uvodi diktaturu.

Dan kasnije, Ante Pavelić u Zagrebu tajno osniva hrvatsku revolucionarnu organizaciju – Ustaše, kako bi se borio protiv, kako su tvrdili, terora kralja Aleksandra.

Stepinac dolazi na čelo Katoličke crkve u Zagrebu 1937. godine, samo par godina pre nego što je, uz pomoć Nemačke, na početku Drugog svetskog rata, Pavelić preuzeo vlast u Hrvatskoj.

U radijskom prenosu, bivši austrougarski pukovnik Slavko Kvaternik proglasio je NDH u času kada su nemački vojnici ulazili u Zagreb. Stepincu će se kasnije na teret staviti i da je tokom prvih dana okupacije priredio večeru ustašama, nacistima i zajedno se sa njima slikao.

Hapšenje i presuda

Kiril Feferman, istoričar i profesor na Univerzitetu Ariel u Izraelu, objašnjava da je Stepinac u NDH možda i sumnjao, ali ju je, kao hrvatski patriota, evidentno podržavao:

„Bio je jedan od dve istaknute figure u Hrvatskoj, uz Antu Pavelića, a kao verski poglavar hrvatske nacije, bio je potčinjen Vatikanu i papi Piju Dvanaestom”, kaže Feferman za BBC na srpskom. Veza Stepinca i pape Pija bila je važna, dodaje. Živeo je u vremenu u kom je svedočio i bio svestan šta se dešava u NDH. Kao katolički sveštenik najvišeg ranga, bio je blizak sa Antom Pavelićem, što znači da je bio svestan onoga šta se dešava u NDH, naročito sa progonom manjina, Jevreja i Srba”

Tek što je stavljena tačka na Drugi svetski rat, maja 1945, stavljene su i lisice na ruke Alojziju Stepincu u Zagrebu. Krivim je proglašen 11. oktobra 1946. i osuđen na 16 godina zatvora. Stepinac je kaznu izdržavao u zatvoru u Lepoglavi sve do 1951. godine, kada je prebačen u rodni Krašić, gde su ga čuvali do smrti, 10. februara 1960.

Da li je moguća kanonizacija Stepinca?

U zategnutim odnosima Srbije i Hrvatske posle raspada Jugoslavije, Stepinac je bio još jedan kamen spoticanja kada ga je papa Jovan Pavle Drugi proglasio „blaženim” 1998. Do kanonizacije – kada se blaženi proglašava za sveca – još nije došlo. 

Kako se postaje svetac u katoličkoj crkvi: potrebno je da prođe pet godina od smrti; provera da li je neko „Božiji čovek”, što znači da može da se otvori istraga o njegovom životu; proverena čuda – potrebno je da se čudo pripiše molitvama; kanonizacija – poslednji korak u proglašenju pojedinca svetim.

Srpska pravoslavna crkva se protivi kanonizaciji Alojzija Stepinca pa je u ovom slučaju posebno istupao pokojni patrijarh Irinej, koji je uputio pismo papi Franji. Papa Franja je 2016. oformio katoličko-pravoslavnu komisiju koja se nekoliko puta sastala, ali su detalji razgovora ostali daleko od očiju javnosti. Efraim Zurof, direktor Centra „Simon Vizental” u Jerusalimu, „nedvosmisleno” se protivio da Stepinac bude proglašen za sveca.

Izvor: BBC Srbija/ Jelena Subin
Foto: Youtube printscreen

Možda ti se takođe sviđa

Porodična vezanost za Partizan: Braća, očevi i sinovi u fudbalskom crno-belom dresu

Ko je čovek koji je zaustavio tenkove na Trgu Tjenanmen?

Zašto su Britanci otpisali Dražu Mihailovića

Kratka lekcija o nacistima za Vučić Aleksandra

Sudbina Podunavskih Nemaca u Srbiji

OZNAKE:Alojzije StepinacDrugi svetski ratNDHVatikan

Prijavite se za dnevni bilten

Budite u toku! Dobijajte najnovije najnovije vesti direktno u prijemno sanduče.

Prijavljivanjem prihvatate naše Uslove korišćenja i prihvatate prakse podataka u našoj Politici privatnosti. Možete otkazati pretplatu u bilo kom trenutku.
Objavi
Prethodni članak Počinje festival obožavalaca Bitlsa Počinje festival obožavalaca Bitlsa
Sledeći članak Super Bowl na poluvermenu publiku osvojio Ašer Super Bowl: na poluvremenu publiku osvojio Ašer
Ostavite komentar Ostavite komentar

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Najnovije vesti

Ninić o šestoro uhapšenih zbog razgovora u kafani Politički progon u režiji bezbednosnih službi i tabloida
Ninić o šestoro uhapšenih zbog razgovora u kafani: Politički progon u režiji bezbednosnih službi i tabloida
Društvo 26/06/2025
Milan St. Protić Bilo bi lepo da ovaj Vidovdan bude Vidovdan pobede, a ne Vidovdan poraza
Milan St. Protić: Bilo bi lepo da ovaj Vidovdan bude Vidovdan pobede, a ne Vidovdan poraza
Društvo 26/06/2025
Šta bi mogla da znači građanska neposlušnost ako se ne ispune zahtevi studenata do Vidovdana
Šta bi mogla da znači građanska neposlušnost ako se ne ispune zahtevi studenata do Vidovdana?
Politika 26/06/2025
Tramp Sprečili smo Srbiju – Planirala je napad na Kosovo
Tramp: Sprečili smo Srbiju – Planirala je napad na Kosovo
Svet 26/06/2025

Linkovi

  • KONTAKT
  • POLITIKA PRIVATNOSTI
  • UPRAVLJANJE KOLAČIĆIMA

Vesti

  • POLITIKA
  • DRUŠTVO
  • SVET
  • KULTURA
  • SPORT

Magazin

  • BIZNIS
  • ISTORIJA
  • INTERVJU
  • TEHNOLOGIJA
  • ZDRAVLJE

Prijavite se za naš bilten

Prijavite se na naš besplatni bilten da biste odmah dobili naše najnovije članke!

NaslovnicaNaslovnica
Pratite nas
© 2024 Naslovnica.rs | Sva prava zadržana.
Prijavite se za naš bilten!

Prijavite se na naš besplatni bilten da biste odmah dobili naše najnovije članke!

Nema neželjene pošte, otkažite pretplatu u bilo kom trenutku.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Lost your password?