Pošto su nastupile američke sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) otvorilo se pitanje kako će domaće tržište nafte funkcionisati u mesecima koji dolaze. Iako su najave o mogućim merama prisutne već gotovo godinu dana, Srbija, čini se, još nema jasan plan B.
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je da će srpski predstavnici u Upravnom odboru NIS-a zatražiti vanrednu sednicu Skupštine akcionara kako bi se od ruskog većinskog vlasnika zatražili odgovori o narednim koracima. I dok se javnost uverava da nema razloga za paniku jer su rezerve goriva dovoljne, zvanične procene govore da će zalihe derivata trajati nešto više od dva meseca, a sirove nafte znatno kraće.
„Sve zavisi od Rusa“
Vučić je poručio da su mogućnosti ograničene i da će mnogo toga zavisiti od spremnosti ruskih akcionara da sarađuju. Kako je rekao, moguće je da Srbija uveze sirovu naftu iz drugih zemalja, ali je pitanje da li je NIS u mogućnosti da tu naftu prerađuje u svojim postrojenjima. Ukoliko to ne bude izvodljivo, alternativa je direktan uvoz derivata, što otvara nove probleme — od transportnih kapaciteta do visokih troškova prevoza.
„Nemamo dovoljno kapaciteta za transport, ni mi ni region“, istakao je predsednik, ukazujući da je reč o problemu koji prevazilazi granice Srbije.
Rezerve pune, ali vreme curi pošto su stigle sankcije
Izvor blizak energetskom sektoru objašnjava da Srbija trenutno ima tri vrste zaliha — komercijalne, operativne i obavezne. Njihov nivo jeste povećan u poslednjih deset meseci, ali ni to ne garantuje stabilnost na duži rok.
Prema propisima, država mora da drži obavezne rezerve u količini koja pokriva 40 dana prosečnog uvoza derivata iz prethodne godine, dok operativne zalihe pokrivaju sedmodnevnu potrošnju. U slučaju da se sankcije produže, tržište bi moglo da se suoči s ozbiljnim poremećajima.
Teško je zameniti NIS
Analitičar Vladan Pavlović iz kompanije IPOPEMA Securities upozorava da bi eventualno isključenje NIS-a iz prometa goriva dovelo do nestašica i poremećaja na tržištu. „NIS kontroliše oko 50 odsto maloprodajnog i više od 60 odsto veleprodajnog tržišta. Takav igrač se ne može zameniti preko noći“, kaže Pavlović.
Po njegovim rečima, čak i da uvoznici derivata povećaju svoje količine, za to bi bili potrebni meseci, možda i čitava godina. Dodatni problem su ograničeni skladišni i transportni kapaciteti.
Logistika kao usko grlo
Stručnjak za energetiku Željko Marković podseća da NIS poseduje najrazgranatiju mrežu benzinskih stanica u zemlji i da se tuđi proizvodi na tim pumpama neće prodavati. „Drugi igrači nemaju mrežu koja može da pokrije celo tržište, posebno u manjim mestima“, navodi Marković.
Privrednik Nebojša Atanacković dodaje da bi i eventualno rešenje imalo visoku cenu: „Čak i da pronađemo nove dobavljače, gorivo će biti skuplje. Ako država ograniči cene, to će biti problem za uvoznike. Ako ne ograniči — vozači će to osetiti na pumpama.“
Moguć rast cena i šverc
Profesor Petar Stanojević sa Fakulteta bezbednosti smatra da bi poskupljenje goriva bilo gotovo neizbežno: „Logistički troškovi i troškovi prerade će porasti, a moguće su i spekulativne marže. Sve to vodi ka višim cenama. Država može reagovati privremenim smanjenjem akciza, ali to je kratkoročna mera.“
Sagovornici se slažu da ozbiljan šverc goriva, poput onog iz devedesetih, nije realan, jer su danas kontrole znatno strože. Ipak, manji oblici krijumčarenja mogli bi se pojaviti, posebno ako gorivo poskupi i postane ređe dostupno.
Hrvatska spremna da kupi NIS?
Dodatnu dimenziju celoj priči dala je izjava hrvatskog ministra privrede Ante Šušnjara, koji je poručio da je Hrvatska spremna da preuzme vlasništvo nad NIS-om ako bi to bilo rešenje za izlazak iz krize. Na to je Vučić odgovorio uzvratnim predlogom da bi Srbija mogla da kupi hrvatski HEP.
Uprkos političkim tonovima, stručnjaci ne isključuju mogućnost da NIS promeni vlasničku strukturu ako se sankcije ne ukinu. Nacionalizacija, koju je predsednik najpre odbacio, a zatim ostavio kao krajnju opciju, ostaje na stolu — makar kao privremeno rešenje.
Zaključak, nakon što su sankcije stupile na snagu
Dok američke sankcije unose neizvesnost u energetski sektor, Srbija pokušava da balansira između ruskih vlasnika, evropskog tržišta i domaćih potreba. Rezerve goriva jesu dovoljne za naredne mesece, ali bez jasnog plana o snabdevanju nakon toga, rizik od poremećaja — i rasta cena — ostaje realan.
Naslovnica
Foto: YouTube printscreen