U Hrvatskoj je pokrenut veliki bojkot trgovinskih lanaca zbog velike marže. Priča se o masovnom odlasku potrošača u Sloveniju. Prema anketama kupaca, cena potrošačke korpe u susednoj državi je i do 30% niža. Nameće se pitanje koliko trgovinski lanci u Hrvatskoj imaju ukupne trgovačke marže.
Kao prvo, prema podacima tportal.hr, u Hrvatskoj je maloprodaja koncentrisana kroz 10 velikih trgovinskih lanaca. Koristeći podatke portala finansijskih izveštaja hrvatskh preduzeća (rgi.fina.hr) rangirano je 10 najvećih trgovinskih lanaca u 2023. godini prema visini realizacije i trgovačke marže.
Trgovinski lanac | Prihodi od prodaje robe u 000 evra | Nabavna vrednost robe u 000 evra | Procenat marže |
Konzum | 1.832.787 | 1.329.077 | 37,9 |
Lidl | 1.198.787 | 882.140 | 35,9 |
Spar | 909.792 | 646.476 | 40,7 |
Kaufland | 728.279 | 527.399 | 38,09 |
Plodine | 709.707 | 560.020 | 26,73 |
Studenac | 668.869 | 464.802 | 43,9 |
Tommy | 593.926 | 423.563 | 40,22 |
KTC | 277.617 | 213.341 | 30,13 |
Narodni trgovinski lanac | 178.291 | 133.517 | 33.53 |
Trgovina KRK | 168.090 | 122.665 | 37.03 |
UKUPNO | 7.266.145 | 5.303.000 | 37.02 |
Šta se, imajući u vidu i analizu trgovine Srbije može zaključiti? Prvo i osnovno ukupna prodaja 10 ključnih lanaca je 7,26 milijardi evra. Slično je i u Srbiji, ali na duplo većem broju stanovnika. Trgovačke marže su veoma slične srpskim i kreću se od 43,9% (Studenac) do 26,7% (Plodine). Prosek je 37,2 procenata.
Koje su marže najvećih
Na proseku je praktično većina lanaca i to najveći Konzum, Kaufland i Lidl. Skoro je ista situacija i u vodećim trgovinskim lancima u Srbiji. Međutim, kakva je situacija u Sloveniji.
Prema pisanju Lidermedie, nabavna vrednost prodate robe lanaca u Sloveniji i Hrvatskoj je približno ista iz ugla učešća u prihodu i kreće se oko 71-72%. Ostali troškovi poslovanja su različiti, ali ne previše.
Slovenija ima veća izdvajanja za zarade, ali su distributivni troškovi manji zbog značajno manje teritorije. Prema tome, konstatacija da pored trgovaca na cene utiču i dobavljači je relevanta i u Srbiji i u Hrvatskoj u smislu oligopolskog položaja grosista.
Da bismo videli snagu trgovinskih lanaca u Hrvatskoj neophodno je sagledati još nekoliko ključnih pokazatelja. Prvi i osnovni je veličina tržišta. Prilično pouzdanu informaciju o tome može dati Anketa o potrošnji domaćinstava u Hrvatskoj (kao i u Srbiji). Za razliku od Srbije, Hrvatska anketu sprovodi na tri godine tako da u poslednji raspoloživi podaci o potrošnji 2022. godine. Sledeća anketa će biti sprovedan u proleće 2026. godine.
Grupe izdataka | Izdaci u evrima po domaćinstvu | Ukupni izdaci u 2022 |
Izdaci za potrošnju – UKUPNO | 15.129,59 | 21.717.617.293 |
Hrana i bezalkoholna pića | 4.083,70 | 5.861.904.362 |
Alkoholna pića i duvan | 467,12 | 670.527.452 |
Odeća i obuća | 1.085,21 | 1.557.747.353 |
Stanovanje, voda, el. energija, gas | 2.200,27 | 3.158.361.271 |
Nameštaj, kućna oprema i održavanje | 941,10 | 1.350.886.685 |
Zdravstvo | 409,32 | 587.547.222 |
Prevoz | 2.351,64 | 3.375.643.627 |
Informacije i komunikacije | 956,85 | 1.201.050.345 |
Rekreacija, sport i kultura | 579,45 | 831.768.658 |
Usluge obrazovanja | 108,63 | 155.932.044 |
Restorani i smeštaj | 742,74 | 1.066.158.312 |
Osiguranje i finanasijske usluge | 458,63 | 658.336.044 |
Lična nega, socijalna zaštita | 744,79 | 1.069.107.847 |
Ukupna potrošnja domaćinstava u Hrvatskoj, prema anketi, je oko 21 milijardu evra. Potrošnja domaćinstava, koju zadovoljava ponuda trgovinskih lanaca, čini oko 70% tekuće potrošnje.
Ovde treba napomenuti da je projekcija potrošnje urađena na bazi rasta zarada u 2023. godini (14,3%). Kao i alikvotnog zadržavanja proporcija potrošnje u zaradama da bi se koliko toliko uporedile varijable potrošnje i prihoda trgovinskih lanaca.
Izvor: Forbes Srbija / Dragovan Milićević, ekonomista
Foto: YouTube printscreen