Novo istraživanje Inicijative Digitalna Srbija pokazalo je da se u velikom procentu startapi u Srbiji suočavaju sa problemima finansiranja, izazovima generisanja prihoda i postizanja profitabilnosti.
Naime, istraživanje je pokazalo da je čak 38,4% startapa prošle godine poslovalo bez prihoda. Među onima sa prihodima, nešto više od trećine je imalo prihod do najviše 150.000 evra.
Ono što nije dobro jeste da svaki treći startap stariji od tri godine ima prihod manji od milion evra. To ukazuje da neće rasti kako bi se očekivalo od startapa i da će prerasti u mala ili srednja preduzeća. Oni neće dobiti investicije venture capital fondova pa im je opcija da se fokusiraju na povećanje prihoda i lokalno tržište.
Dve trećine ne ostvaruje profit
Profit nije uspelo da ostvari čak dve trećine startapa (67,2%). Do dobiti je stigao svaki osmi startap i to se nije promenilo u odnosu na 2023. .

„Ovaj procenat je u 2023. godini bio skoro identičan (12,4%). „Iako pojedini startapi pokazuju napredak, nedovoljno znanja i ekspertize u ekosistemu, nepovoljna ekonomska klima i drugi izazovi u skaliranju i dalje predstavljaju značajnu prepreku za većinu njih u postizanju održivog rasta i finansijske stabilnosti“, navodi se u istraživanju.
Nema prihoda, nema ni eksternog finansiranja
Problem je i to što gotovo polovina startapa (45%) nema ponavljajuće mesečne prihode (MRR) odnosno stabilni priliv sredstava. Rast prihoda veći od 20% ima tek oko pet procenata startapa. .
Ponavljajući mesečni prihodi su bitni za privlačenje investicija. To potvrđuje podatak da oni koji nemaju rast prihoda ne mogu ni da privuku novac spolja. U tome nije uspelo čak 84% startapa.
S druge strane, 83% onih koji imaju velike prihode i ubrzano ih povećavaju, dobilo je eksterno finansiranje. Investitori u takvim biznisima prepoznaju potencijal pa se i pre odlučuju da ulažu.
Još jedan podatak to potvrđuje. Čak 25% startapa koji imaju visoke stope rasta mesečnih prihoda samoinicijativno je kontaktirao investitor. To se desilo u samo 3,3% slučajeva kod onih koji nemaju MRR. Zato se takvi startapi više orijentišu na dobijanje grantova nego na podršku investitora.
U startu razmišljajte globalno
Do eksternog finansiranja, startape sa dobrim prihodima vodilo je i to što su od početka razmišljali da naprave projekat za globalno tržište (62%).
„Ovo dodatno potvrđuje da rast MRR-a nije samo indikator trenutnog uspeha, već i ključni pokazatelj sposobnosti startapa da se pozicioniraju na tržištu“, stoji u istraživanju.
Oni koji ove godine očekuju da prihodi porastu i više od 30% mesečno, u dve trećine slučajeva su oni koji koji razvijaju softvere. S druge strane, IDS ocenjuje da je to optimistična procena i da treba imati u vidu uticaj spoljnih faktora, ali i da se često takva očekivanja ne ostvare u praksi.
Evropa i SAD u fokusu širenja
Nešto više od polovine startapa (54%) posluje u Srbiji. Za trećinu je tržište Zapadni Balkan.
Pozitivno je to što je povećano prisustvo srpskih startapa na svim inostranim tržištima. Prednjače Evropa (43,4%) i SAD (33,3%) kao tržišta na kojima plasiraju proizvode. Značajno iza su Azija (13,1%) i Bliski istok (11,6%).
Za one koji ne posluju u Srbiji i regionu, primarno tržište su SAD i Evropa jer tamo vide veće šanse za rast.
Za nešto više od polovine startapa ključ za uspešni izlazak „napolje“ je bilo to što su u startu razvijali proizvod za ceo svet.

Želje i planovi za veliki procenat startapa (82,3%) je da izađu na inostrano tržište tokom ove godine. Prvi cilj je Evropa, na drugom mestu je region, a treće su SAD.
Najveći udeo, gotovo 82% radi za druge biznise dok je opao udeo onih koji razvijaju proizvode za potrošače. Tek svaki deseti kreira rešenja za javnu upravu.
Polovina nije zapošljavala
„Analiza izazova sa kojima se startapi suočavaju pokazuje da je finansiranje i dalje glavni izazov za startape u Srbiji (50%), ali je evidentno smanjenje veće od 14% u odnosu na 2021. godinu.“Analiza izazova sa kojima se startapi suočavaju pokazuje da je finansiranje i dalje glavni izazov za startape u Srbiji (50%), ali je evidentno smanjenje veće od 14% u odnosu na 2021. godinu. Problem finansiranja ne proizilazi iz nedostatka dostupnih sredstava. Naprotiv, količina kapitala za startape danas je gotovo duplirana u odnosu na pre pet godina“, navodi se u istraživanju.
Opao je i broj startapova koji tvrde da imaju problem s pronalaženjem kadrova. Mnogo veći problem im je da nađu ljude za sektor prodaje nego stručnjake u oblasti tehnologije.
S druge strane, istraživanje se poziva na podatke HelloWorld.rs koji pokazuju nastavak trenda smanjenja zapošljavanja u IT sektoru – za četvrtinu manje nego 2023. Polovina anketiranih startapa nije zaposlila nijednu osobu prošle godine.
Manje startapa nego ranije uspeva da se samostalno finansira
„Istraživanje pokazuje da pored grantova, sredstava koje ulažu inkubatori/akceleratori, poslovni anđeli, i VC fondovi, i dalje velika većina startapa (90,4%) koristi i sopstvena sredstva za finansiranje“, navodi se u istraživanju.
Međutim prepolovio se procenat onih koji uspevaju da se finansiraju samo iz svog džepa (16,2%).
„Grantovi i ostala bespovratna sredstva su drugi najčešći oblik finansiranja sa zastupljenošću od 64,1%. Prevelika oslonjenost na grantove i bespovratna sredstva usporava njihov razvoj i limitira tržišni pritisak koji startapi osećaju“, ocenjuju u Inicijativi Digitalna Srbija.
Grantove najviše koriste upravo oni startapi koji ne mogu da stignu do profita i nemaju mesečne prihode, jer znaju da neće dobiti investiciju VC fondova. Dobra stvar je što se smanjuje udeo onih koji se oslanjaju samo na grantove.
„Opcije koje se smatraju „pametnim novcem” su manje zastupljene inkubatori i akceleratori (20,2%), poslovni anđeli (16,2%) i preduzetnički kapital (VC) (13,6%)“, stoji u istraživanju.

Koliko privlače novca spolja
Rezultati pokazuju da je 34,5% startapa uspelo da privuče između 50.000 i 300.000 evra eksternih investicija. Slede oni koji su povukli između 300.000 i milion evra (29,1%). Više od milion evra dobilo je tek 13 startapa iz uzorka i to ne odjednom već iz više rundi finansiranja, od osnivanja do sada.
Svaki drugi je do investitora je došao preko preporuke zajedničkog prijatelja. Svaki treći osnivač tvrdi da ga je investitor sam kontaktirao.
Svega 20 odsto startapa ima vrednost veću od milion evra
Tri od četiri startapa u Srbiji ne znaju koliko vredi njihov biznis odnosno nisu procenjeni.
„Sa druge strane, od onih startapa koji imaju procenjenu vrednost, zapaža se da 20,7% startapa ima procenjenu vrednost od milion evra ili više, što sugeriše da imaju tržišno prisustvo i prve rezultate“, navodi se u istraživanju.
Skoro 80% startapa se registruje u prvoj godini nakon formiranja tima, a mnji procenat čeka duže od dve godine.
„Ovogodišnji podaci takođe pokazuju da je udeo startap timova koji nisu formalno registrovani značajno opao, sa 18,4% u 2023. godini na 9,1% u 2024. godini“, stoji u istraživanju IDS.
Planovi za dalje poslovanje
Kao i prethodnih godina, daleko je više osnivača koji bi da ostanu vlasnici biznisa i da grade profitabilnu kompaniju (dve trećine). Svaki treći bi tražio izlaz u prodaji biznisa u nekom trenutku ili spajanje s drugom kompanijom.
„Ova težnja ostaje u centru preduzetničkih ambicija domaćih osnivača. S druge strane, 5,6% startapa ima u planu izlazak na berzu što imajući u vidu fazu razvoja startap ekosistema u Srbiji možemo smatrati izuzetno ambicioznim ciljem“, jedan je od zaključaka istraživanja.
Izvor: Forbes Srbija
Foto: YouTube printscreen