Korišćenjem ovog sajta prihvatate Politiku privatnosti i Uslove korišćenja.
Prihvatam
NaslovnicaNaslovnicaNaslovnica
  • Vesti
    • Politika
    • Društvo
    • Svet
    • Kultura
    • Sport
  • Magazin
    • Biznis
    • Istorija
    • Intervju
    • Tehnologija
    • Zdravlje
Čitanje: Kako prepoznati psihopatske crte na poslu: Zašto ih korporativni svet ponekad nagrađuje
Objavi
Promena veličine fontaAa
NaslovnicaNaslovnica
Promena veličine fontaAa
  • Vesti
  • Politika
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Sport
  • Magazin
  • Biznis
  • Istorija
  • Zdravlje
  • Tehnologija
  • Intervju
Pretraga
  • Vesti
    • Politika
    • Društvo
    • Svet
    • Kultura
    • Sport
  • Magazin
    • Biznis
    • Istorija
    • Intervju
    • Zdravlje
    • Tehnologija
Pratite nas
  • O NAMA
  • KONTAKT
  • POLITIKA PRIVATNOSTI
  • UPRAVLJANJE KOLAČIĆIMA
© 2022 Foxiz News Network. Ruby Design Company. All Rights Reserved.
Zdravlje

Kako prepoznati psihopatske crte na poslu: Zašto ih korporativni svet ponekad nagrađuje

Poslednja izmena: 05/10/2026 12:02
7 min čitanja
Kako prepoznati psihopatske crte na poslu Zašto ih korporativni svet ponekad nagrađuje
Objavi

Problem je što korporativni svet neke od osobina zaposlenih tumači kao samopouzdanje, ambiciju ili sposobnost liderstva. Manipulacija, nedostatak empatije, površni šarm i spremnost da se drugi koriste kao sredstvo za ostvarivanje cilja mogu biti upozoravajući znaci psihopatskih crta ličnosti. 

Sadržaj
Kada ambicija postaje problemKoje ponašanje bi trebalo da bude upozorenjeZašto takvi ljudi mogu brzo da napreduju„Situaciona psihopatija“ nije isto što i psihopatijaKako se zaštititi na poslu

Gotovo svako je tokom karijere radio sa osobom koja teško prihvata kritiku, prisvaja tuđe zasluge, manipuliše kolegama ili bez mnogo razmišljanja prebacuje odgovornost na druge. Međutim, takvo ponašanje samo po sebi ne znači da je neko psihopata.

Psihopatija se ne koristi kao formalna klinička dijagnoza, već kao pojam koji opisuje skup izraženih osobina, među kojima su manjak empatije i griže savesti, manipulativnost, površni šarm, emocionalna hladnoća i neodgovorno ponašanje.

Upravo zbog toga psiholozi upozoravaju da se nečiji karakter ne može proceniti na osnovu nekoliko neprijatnih situacija na poslu. Mnogo je važnije posmatrati obrazac ponašanja i način na koji osoba tokom vremena tretira ljude oko sebe.

Kada ambicija postaje problem

Britanski pisac Džerent Anderson proveo je 12 godina radeći kao analitičar u londonskom finansijskom sektoru, gde je zaradio milione funti. Kasnije je opisao kako je ambicija u tom okruženju počela da menja njegovo ponašanje.

Kaže da je vremenom počeo da prihvata osobine koje ranije nije smatrao delom svog karaktera: veću emocionalnu distancu, neustrašivost, takmičarski duh i spremnost da druge posmatra prvenstveno kroz prizmu sopstvenog napredovanja.

Uspeh se, kako opisuje, merio novcem, bonusima i položajem. Visina zarade postala je način da poredi sebe sa kolegama iz drugih banaka, dok su poslovni rezultati počeli da određuju njegovu predstavu o sopstvenoj vrednosti.

Anderson danas smatra da neka radna okruženja mogu da podstaknu upravo one osobine koje se povezuju sa psihopatskim ponašanjem. To ne znači da takva sredina od svakoga pravi psihopatu, već da određene osobine mogu biti nagrađene ako doprinose osvajanju položaja i novca.

Koje ponašanje bi trebalo da bude upozorenje

Robert Snouden, psiholog sa Univerziteta u Kardifu koji se decenijama bavi psihopatijom, naglašava da je nedostatak empatije jedna od njenih ključnih karakteristika.

Osoba sa izraženim psihopatskim crtama može veoma dobro da funkcioniše u društvu, da bude šarmantna i samouverena, pa čak i da ostavi utisak sposobnog lidera. Problem nastaje kada druge ljude počne da posmatra samo kao sredstva za ostvarivanje sopstvenih ciljeva.

Na radnom mestu to može izgledati kao sistematsko prisvajanje tuđih zasluga, manipulisanje kolegama, laganje bez vidljivog osećaja krivice, iskorišćavanje slabosti drugih ili spremnost da se odgovornost prebaci na nekoga ko ne može da se odbrani.

Posebno je važan obrazac ponašanja. Jedan konflikt, loša odluka ili bezobrazluk nisu dovoljni da bi se nekome pripisale psihopatske osobine. Mnogo više govori dugotrajna kombinacija manipulacije, emocionalne hladnoće, odsustva kajanja i instrumentalnog odnosa prema drugim ljudima.

Zašto takvi ljudi mogu brzo da napreduju

Paradoks je u tome što osobine koje predstavljaju problem u odnosima sa ljudima ponekad mogu kratkoročno izgledati kao poslovne prednosti.

Samopouzdanje može ostaviti utisak autoriteta. Emocionalna distanca može se predstaviti kao sposobnost donošenja teških odluka. Spremnost na rizik može izgledati kao preduzimljivost, dok agresivna ambicija može biti protumačena kao želja za uspehom.

U sistemu u kojem se rezultat meri gotovo isključivo profitom, tržišnim udelom ili ličnim napredovanjem, način na koji je rezultat ostvaren može pasti u drugi plan.

Snouden zato upozorava da osoba sa izraženim psihopatskim crtama može biti uspešna na određenim rukovodećim pozicijama, ali da takvo liderstvo često ima ozbiljan nedostatak: pažnja je usmerena na lični interes, a ne na ljude kojima se upravlja.

To može funkcionisati neko vreme. Dugoročno, međutim, takva kultura može proizvesti nepoverenje, strah, visoku fluktuaciju zaposlenih i atmosferu u kojoj ljudi pokušavaju da zaštite sebe umesto da rade zajedno.

„Situaciona psihopatija“ nije isto što i psihopatija

Anderson je svojevremeno smatrao da je tokom karijere pokazivao neke osobine koje se povezuju sa psihopatijom. Međutim, kasnija procena forenzičke psihološkinje Keri Dejns nije pokazala da je on psihopata.

Njeno objašnjenje bilo je zanimljivije od same etikete: Anderson je možda naučio da pojača određene „mračnije“ osobine zato što ih je njegovo radno okruženje nagrađivalo.

To otvara važnije pitanje od pokušaja da se kolege razvrstaju na „psihopate“ i „normalne“ ljude. Koliko naše ponašanje oblikuje sredina u kojoj želimo da uspemo?

Čovek koji je inače empatičan može vremenom postati hladniji ako nauči da se saosećanje kažnjava, a bezobzirnost nagrađuje. Može početi da prećutkuje tuđe probleme, da se takmiči sa kolegama umesto da sarađuje i da sopstveni interes stavlja ispred svega drugog.

To nije isto što i psihopatija. Ali jeste upozorenje da organizaciona kultura može menjati ponašanje ljudi mnogo više nego što su spremni da priznaju.

Kako se zaštititi na poslu

Najkorisnije je ne pokušavati da kolegi postavite psihološku dijagnozu. Umesto toga, treba posmatrati konkretno ponašanje.

Ako neko redovno manipuliše ljudima, laže, uništava reputaciju kolega, prisvaja njihove rezultate, prebacuje krivicu i pokazuje potpunu ravnodušnost prema posledicama svojih postupaka, problem postoji bez obzira na to kako ga psihologija naziva.

Važno je sačuvati pisanu komunikaciju, jasno definisati odgovornosti i ne dozvoliti da se poslovni odnosi pretvore u stalnu igru lične krivice i pritiska. Kod ozbiljnijih problema potrebno je uključiti nadređene, ljudske resurse ili druge mehanizme zaštite koji postoje u organizaciji.

Anderson je posle odlaska iz finansijskog sveta svoje iskustvo pretvorio u književni i novinarski rad. Njegova priča nije toliko zanimljiva zbog pitanja da li je bio „situacioni psihopata“, koliko zbog toga što pokazuje koliko lako ambicija može da promeni čoveka kada se uspeh počne meriti isključivo novcem, statusom i pobedom nad drugima.

Najopasniji kolega zato nije nužno onaj koji je neprijatan ili agresivan. Mnogo više razloga za oprez postoji kada neko uporno koristi druge ljude kao alat, nema potrebu da preispita sopstvene postupke i pritom uspeva da svoje ponašanje predstavi kao znak sposobnosti.

Naslovnica
Foto: YouTube printscreen

Možda ti se takođe sviđa

Da li je za muškarce zdravije mokrenje sedeći ili stojeći?

Japan prvi put ima više od 100.000 stogodišnjaka: Rekord dugovečnosti u zemlji koja ubrzano stari

Kako je pleme Turkana naučilo da preživi tamo gde vode gotovo da nema

Moderna i Merck objavili ohrabrujuće rezultate: personalizovana mRNA vakcina mogla bi da promeni lečenje melanoma

ChatGPT zdravlje: Kada pacijenti više ne čekaju samo lekara, već odgovore traže od algoritma

OZNAKE:manipulacijaposaopsihologijapsihopatapsihopatijavrednostizdravlje

Prijavite se za dnevni bilten

Budite u toku! Dobijajte najnovije najnovije vesti direktno u prijemno sanduče.

Prijavljivanjem prihvatate naše Uslove korišćenja i prihvatate prakse podataka u našoj Politici privatnosti. Možete otkazati pretplatu u bilo kom trenutku.
Objavi
Prethodni članak Sa 39 godina Đoković i dalje pobeđuje najbolje Koliko još može da traje Sa 39 godina Đoković i dalje pobeđuje najbolje: Koliko još može da traje?
Sledeći članak Studenti najavili protest ispred RIK-a Sporna odluka o glasanju dijaspore izlazi pred pravne izazove Studenti najavili protest ispred RIK-a: Sporna odluka o glasanju dijaspore izlazi pred pravne izazove
Ostavite komentar Ostavite komentar

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Najnovije

Traži se razrešenje Nenada Stefanovića zbog ozbiljnih propusta u istrazi slučaja zvučni top
Traži se razrešenje Nenada Stefanovića zbog ozbiljnih propusta u istrazi slučaja „zvučni top“
Politika 11/11/2026
Ko stoji iza firme Milenijum Tim
Ko stoji iza firme Milenijum Tim?
Društvo 11/11/2026
Studenti upozorili sportske funkcionere Svako ko pokuša da zloupotrebi sport snosiće odgovornost
Studenti upozorili sportske funkcionere: Svako ko pokuša da zloupotrebi sport snosiće odgovornost
Sport 11/11/2026
Studentska lista traži zaustavljanje plana za širenje rudnika u Boru
Studentska lista traži zaustavljanje plana za širenje rudnika u Boru
Biznis 10/11/2026
Pisac M. Džon Harison postao najstariji dobitnik Bukerove nagrade u istoriji
Pisac M. Džon Harison postao najstariji dobitnik Bukerove nagrade u istoriji
Kultura 10/11/2026
Prvi čovek Nvidije priznao neverstvo, ali se sumnja da je njegova ljubavnica kineska špijunka
Prvi čovek Nvidije priznao neverstvo, ali se sumnja da je njegova ljubavnica kineska špijunka
Tehnologija 10/11/2026
Svi Telekom mediji Koliko državu košta Informer i drugi mediji i da li neko kontroliše finansije
Svi Telekom mediji: Koliko državu košta Informer i drugi mediji i da li neko kontroliše finansije?
Društvo 09/11/2026
Demokrate preuzimaju Kongres Šta Tramp još može, a gde će mu biti vezane ruke
Demokrate preuzimaju Kongres: Šta Tramp još može, a gde će mu biti vezane ruke
Svet 06/11/2026

Linkovi

  • O NAMA
  • KONTAKT
  • POLITIKA PRIVATNOSTI
  • UPRAVLJANJE KOLAČIĆIMA

Vesti

  • POLITIKA
  • DRUŠTVO
  • SVET
  • KULTURA
  • SPORT

Magazin

  • BIZNIS
  • ISTORIJA
  • INTERVJU
  • TEHNOLOGIJA
  • ZDRAVLJE

Prijavite se za naš bilten

Prijavite se na naš besplatni bilten da biste odmah dobili naše najnovije članke!

NaslovnicaNaslovnica
Pratite nas
© 2024–2026 Naslovnica.rs | Sva prava zadržana.
Prijavite se za naš bilten!

Prijavite se na naš besplatni bilten da biste odmah dobili naše najnovije članke!

Nema neželjene pošte, otkažite pretplatu u bilo kom trenutku.
Dobrodošli nazad!

Prijavite se na svoj nalog

Lost your password?