U drugoj polovini juna 2026. godine, večernje nebo pružiće jedan od najupečatljivijih astronomskih prizora te godine – biće grupisani Venera, Jupiter, Merkur i mladi Mesec, uz prepoznatljive zvezde sazvežđa Blizanaca, Kastora i Poluksa.
Za posmatrače širom sveta, biće to prilika da golim okom vide „nebesku konstelaciju“ koja izgleda gotovo planski raspoređena, iako je reč o retkom trenutku poravnanja orbita u Sunčevom sistemu.
Veče kada se planete približavaju jedna drugoj
Već tokom prvih dana juna 2026. godine, Venera i Jupiter biće najupadljiviji objekti na zapadnom nebu neposredno nakon zalaska Sunca. Venera, kao najsjajnija „zvezda“ večernjeg neba, dominiraće horizontom, dok će se Jupiter nalaziti u njenoj blizini.
Oko 8. i 9. juna, ove dve planete vizuelno će se približiti toliko da će posmatračima izgledati gotovo kao dvostruka zvezda – retka optička blizina koja se ne viđa često iz jedne ljudske perspektive.
Tokom narednih dana, od 11. do 15. juna, u istu zonu neba „ulazi“ i Merkur. Međutim, zbog svoje blizine Suncu, ostaje nisko iznad horizonta i vidljiv je kratko, u samom sumraku, pre nego što nestane u svetlosti večeri.
Astronomi objašnjavaju da se ovakvi susreti dešavaju zato što se planete kreću približno istom ravni oko Sunca, pa iz naše perspektive ponekad deluju kao da se grupišu u istom delu neba.
Mesec, Blizanci i kratki nebeski „aranžman“
Sredinom meseca, oko 16. i 17. juna, mlad Mesec pridružuje se ovom planetarnom skupu. Uz njega se na nebu pojavljuju i dve sjajne zvezde sazvežđa Blizanaca – Kastor i Poluks.
Tih večeri zapadni horizont izgledaće kao niz svetlosnih tačaka poređanih u blagoj liniji, od Meseca do planeta, što stvara jedan od vizuelno najlepših trenutaka junačkog neba.
Posebno zanimljiv događaj očekuje se 17. juna 2026. godine, kada će u pojedinim delovima Severne i Južne Amerike Mesec privremeno zakloniti Veneru. Ovaj fenomen, poznat kao lunarna okultacija, traje kratko, ali predstavlja retku priliku da se vidi kako Mesec „prelazi preko“ druge planete.
Šta još donosi jun na nebu
Dok večernje nebo dominira ovim planetarnim spektaklom, jutarnji sati donose sasvim drugačiju sliku. Saturn i Mars biće vidljivi na istočnom horizontu pre izlaska Sunca, pri čemu je Saturn lakše uočljiv zbog svoje stabilne, zlatkaste svetlosti.
Letnji solsticij 21. juna označava i najduži dan u godini na severnoj hemisferi, nakon čega noći postepeno počinju da se skraćuju. Ipak, letnje nebo ostaje bogato detaljima – od Letnjeg trougla do maglina koje se mogu uočiti teleskopom.
Kratak period za posmatranje
Najintenzivniji deo ovog nebeskog događaja trajaće svega nekoliko večeri. Upravo zato astronomi i zaljubljenici u noćno nebo savetuju da se posmatranje planira unapred – dovoljno je samo vedro nebo i pogled ka zapadu nakon zalaska Sunca.
U tom kratkom prozoru, nekoliko planeta, Mesec i zvezde naći će se u istoj slici – prizor koji se ne ponavlja često i koji podseća koliko je noćno nebo dinamično, iako ga obično doživljavamo kao statično.
Naslovnica
Foto: YouTube printscreen

